Na morskom dnu uz zapadnu Australiju pronađeni su kameni alati iz krajolika koji je more prekrilo prije najmanje 9.000 godina. Dva nalazišta kod Murujuge otkrivaju mjesta na kojima su ljudi koristili slatku vodu i pribavljali kamen dok je današnje podmorje još bilo kopno.
Alati bi mogli biti znatno stariji od potapanja nalazišta. Njihova najmanja starost procijenjena je prema vremenu kada je more prekrilo nekadašnje kopno, a ne zasebnim datiranjem svakog predmeta.
Jonathan Benjamin i suradnici opisali su nalaze u časopisu Quaternary Science Reviews. U istraživanju su sudjelovali i pripadnici organizacije Murujuga Aboriginal Corporation, koji skrbe o baštini lokalnih aboridžinskih zajednica.
Izvor vode i uzvisina uz nekadašnju rijeku
Nalazišta su danas na dubinama od 11 do 15 metara. Jedno obuhvaća potopljeni slatkovodni izvor u blizini ranije poznatog izvora u prolazu Flying Foam. Drugo, Maitland River Hummock, nalazi se dalje od obale, na stjenovitoj uzvisini uz nekadašnji riječni kanal.
Na tom su izdanku stijena ljudi mogli pribavljati sirovinu za izradu alata. Istraživači su najprije kartirali morsko dno, a ronioci su zatim pregledavali i dokumentirali predmete. Pronađene su kamene jezgre, odbojci nastali obradom kamena i oblikovani alati.
Rendgenskom fluorescentnom analizom uspoređen je kemijski sastav sirovina. Razlike među dvama skupovima nalaza upućuju na to da su ljudi ta mjesta koristili na različite načine.
Kamen dopremljen s udaljenog područja
Dio sirovine povezan je s područjem današnjeg otoka Rosemary, udaljenim oko 23 kilometra. Takav nalaz pokazuje da se kamen prenosio kroz krajolik koji je poslije završio pod morem.
Sam sastav predmeta ne otkriva jesu li ljudi osobno odlazili po sirovinu ili su je dobivali razmjenom s drugim skupinama. Te mogućnosti ostaju otvorene, ali nalazi pomažu rekonstruirati kako su ljudi pribavljali i prenosili sirovinu na prostoru koji je danas pod morem.
Kako objašnjava Sveučilište Flinders, projekt se nastavlja na otkrića objavljena 2020. i 2023. godine. Novi nalazi podupiru tumačenje da se pod vodom očuvao širi kulturni krajolik, a ne tek nekoliko izdvojenih predmeta.
Baština se nastavlja i ispod današnje obale
Malik Churnside i Richard Variakojis sudjelovali su u podvodnim pregledima i potpisuju rad kao suautori. Njihov doprinos povezuje arheološko istraživanje s poznavanjem prostora i odgovornošću zajednice za njegovu zaštitu.
Sljedeći je izazov prepoznati i zaštititi druge dijelove tog potopljenog krajolika. Današnja obalna crta pritom nije granica nalazišta: važne veze među izvorima vode, ležištima kamena i ljudskim putovima treba tražiti i na morskom dnu.
