U ostacima antičkoga broda u uvali Gnjilna na Visu arheolozi su pronašli grčke keramičke posude s urezanim natpisima koji bi mogli označavati njihove vlasnike. Uz rijetku finu keramiku sačuvani su dijelovi drvenoga trupa, brodska oprema i novac. Brodolom se preliminarno smješta u 4. ili 3. stoljeće prije Krista.
Hrvatski restauratorski zavod predstavio je 4. listopada rezultate istraživanja provedenih od 2023. do 2025. U Gnjilni, nedaleko od Komiže, ranije su bili evidentirani tek malobrojni ulomci amfora. Istraživanja su otkrila drvene ostatke broda i raznovrsne predmete iz vremena grčkih kolonija na Visu i Hvaru.
Među najvažnijim nalazima je šest metara dug segment kobilice s oplatnim daskama. Uz drvenu konstrukciju pronađeni su brodska oprema i teret, pa istraživači mogu proučavati njihov međusobni položaj na nalazištu.
Natpisi urezani nakon izrade posuda
Na nekoliko posuda s crnim premazom vidljivi su grafiti, odnosno naknadno urezani natpisi. Prema tumačenju istraživača, najvjerojatnije je riječ o skraćenim oblicima osobnih imena. Budući da su oznake dodane na već izrađene posude, mogle su služiti za obilježavanje osobne imovine nekoga člana posade višega društvenog statusa.
Pronađene su šalice s jednom ručkom, poznate kao skifosi, posude za izlijevanje tekućina, zdjelice, soljenke i tanjuri. Među nalazima je i kantaros, posuda namijenjena ispijanju vina. Na nekoliko dobro očuvanih primjeraka još se mogu razaznati naknadno urezane oznake.
Zavod posebno izdvaja grčku finu keramiku zbog njezine rijetkosti i očuvanosti. Uz posude su pronađeni novac antičkoga Farosa na današnjem Hvaru i životinjske kosti. Novac povezuje nalazište s grčkom kolonijom na Hvaru, dok posude s osobnim oznakama upućuju na predmete koje su pomorci koristili na brodu.
Amfore upućuju na staru jadransku trgovačku mrežu
Prvi trag nalazišta bile su amfore tipa Korint B. One su služile za prijevoz vina i ulja, a proizvodile su se od 6. do druge polovice 3. stoljeća prije Krista na području Korinta i njegove kolonije Korkire na Krfu. Tijekom toga razdoblja njihov se oblik mijenjao, što arheolozima pomaže pri datiranju nalaza.
Na istočnoj obali Jadrana brodolomi s teretom toga tipa amfora iznimno su rijetki. Uz Gnjilnu, Zavod navodi nalazišta kod hridi Krava na ulazu u višku luku te uz otok Žirje. Svako od tih nalazišta pruža zasebne podatke o plovidbi i prijevozu robe u antičkom Jadranu.
Proizvodnja amfora toga tipa potvrđena je i na Hvaru, nalazima ulomaka iz Farosa. Ulomci iz Farosa potvrđuju da su se takve posude izrađivale i na istočnoj obali Jadrana, a nisu sve stizale iz udaljenijih grčkih središta.
Ulomci amfora i olovna jezgra prečke sidra tipa Haldane II A bili su osnova za preliminarno datiranje brodoloma. Oblik tih predmeta istraživači uspoređuju s drugim poznatim nalazima, pa se njihova starost može procijeniti i prije nego što je olupina u cijelosti istražena.
Istraživanja pod vodstvom Jurice Bezaka iz Odjela za podvodnu arheologiju odvijaju se u suradnji s ronilačkim centrima na Visu. Zavod upravo tu suradnju izdvaja kao važnu za pronalaženje i zaštitu viških podvodnih nalazišta. U Gnjilni je ona omogućila da se, uz rijetke amfore, dokumentiraju i drvena konstrukcija te posude koje čuvaju moguće osobne oznake njihovih vlasnika.
