Internetom kruži zanimljiva ideja: planeti Sunčevog sustava mogu se poredati unutar jedne udaljenosti od Zemlje do Mjeseca.
Svi planeti na samo jednoj udaljenosti od Zemlje do Mjeseca?
Stranice engleskog govornog područja, posvećene popularizaciji znanosti, na društvenim mrežama često dijele interesantnu sliku na kojoj možemo pročitati jedan tkz. „fun fact“ (hrv. „zanimljiva činjenica“). Tekst glasi „svi planeti Sunčevog sustava mogu se poredati između Zemlje i Mjeseca“, a priložena je i odgovarajuća ilustracija.
Originalnu sliku objavio je korisnik CapnTrip na Redditu 2014. godine, koristeći podatak o prosječnoj udaljenosti između Zemlje i Mjeseca od oko 384 400 kilometara.
No je li tvrdnja točna?
Moramo uzeti u obzir udaljenost od Zemljine površine do Mjesečeve površine, što znači da moramo odbiti njihove polumjere iz ukupne udaljenost. Sada imamo približno oko 376 300 km.
Ako uzmemo podatke o prosječnim promjerima planeta koje možemo naći u NASA-inoj arhivi, dobivamo sljedeće rezultate: Merkur – 4 879 km, Venera – 12 104 km, Mars – 6 792 km, Jupiter – 142 984 km, Saturn – 120 536 km, Uran – 51 118 km i Neptun – 49 528 km. Sve zajedno – 387 941 km.
Dakle, ne uzevši u obzir Pluton ili neke potencijalne planetarne kandidate, planeti našeg Sunčevog sustava ne stanu unutar jedne prosječne Mjesečeve udaljenost od Zemlje. Fali nam nešto više od 11 600 kilometara za Neptun, a ako bismo dodali Pluton (2370 km), nešto manje od 14 000 kilometara.
Međutim, priča ne završava ovdje.
Stanu li planeti kada je Mjesec na svojoj najudaljenijoj točki?
Unutar Mjesečevih ciklusa redovito dolazi do perigeja (grč. περίγειος: koji je blizu Zemlje) i apogeja (grč. ἀπόγεıος: udaljen od Zemlje). Radi se o dvjema točkama; kad je Mjesec najbliži odnosno kad je najudaljeniji od Zemlje.
Prilikom perigeja, Mjesec se nalazi otprilike 363 300 km, a prilikom apogeja oko 405 500 km od Zemlje. Preračunato za polumjere – dobivamo oko 397 400 km.
Uzevši to u obzir, početna teza ipak jest moguća kada je Mjesec u svojoj najudaljenijoj točki. U toj varijanti, mogli bismo ubaciti čak i Pluton tako da nam ostane još slobodnog prostora.
Drugi način da svi stanu, bio bi da se planete zarotira prema polarnim osima. Planeti su obični širi na ekvatoru, a uži kroz polove. Na taj način, stisnuli bismo ih na samo 364 799 km.
https://kozmos.hr/covjek-koji-je-denominirao-pluton-sada-predlaze-novi-planet-u-suncevom-sustavu/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.