Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Svemir

Saturnovi prstenovi ukazuju na ‘jušnu’ jezgru planeta

Izvor: nasa.gov.
Izvor: nasa.gov.

Znanstvenici su pomoću Saturnovih prstena otkrili što se događa duboko u jezgri planeta.

Saturnovi prsteni poslužili su znanstvenicima poput seizmografa kako bi istražili unutrašnjost planeta. Ono što su pronašli jest da se Saturnovo središte sastoji od ‘juhe’ stijena, leda i tekućih metala koji svojim strujanjem utječu na gravitaciju planeta.

Juha kamenja i tekućih metala u jezgri utječe na Saturnove prstene

2013. podaci iz NASA-ine misije Cassini po prvi su put otkrili da se najbliži Saturnov D-prsten kreće na način koji nije uzrokovan gravitacijskim utjecajima prirodnih satelita. Istraživači su sada analizirali ta kretanja Saturnovog prstena kako bi shvatili procese u unutrašnjosti planeti.

“Koristili smo Saturnove prstenove kao divovski seizmograf za mjerenje oscilacija unutar planeta”, rekao je u priopćenju Jim Fuller, docent teorijske astrofizike na Caltechu i jedan od autora rada. “Ovo je prvi put da smo mogli seizmički ispitati strukturu planeta plinskog diva, a rezultati su prilično iznenađujući.”

Nastavak teksta je ispod oglasa.
Izvor: Nasa.gov.

Izvor: Nasa.gov.

Jezgra zauzima 60% planetarnog promjera

Ne samo da je jezgra jedna ogromna juha, već zauzima preko 60% promjera planeta što je mnogo više nego smo prije pretpostavljali.

Saturnova jezgra mogla bi biti više od 55 puta veća od naše Zemlje. Od ukupne mase jezgre, 17 masa Zemlje sastoji se od leda i stijena, a ostalo se odnosi na tekući vodika i helij, nalaže studija.

Vodeći autor studije, Christopher Manković, postdoktorski znanstveni suradnik iz Fullerove skupine, smatra da kretanja u jezgri uzrokuju konstantno strujanje valova na  Saturnovoj površini. Ovi valovi potom stvaraju promjene u gravitaciji planeta koje kasnije utječu na njegovo prstenje.

Saturn i Zemlja. Izvor: universetoday.com.

Saturn i Zemlja. Izvor: universetoday.com.

Teži materijali bliže su središtu

“Saturn uvijek drhti, ali je suptilan”, rekao je Manković u izjavi. “Površina planeta se kreće jedan metar na svakih sat do dva, poput jezera koje polako žubori. Prsteni reagiraju na gravitacijske smetnje poput seizmografa i zato se njihove čestice počinju kovitlati.”

Prema znanstvenicima, priroda tih valova sugerira da se jezgra sastoji od slojeva različite gustoće. Teži materijali nalaze se oko središta planeta i ne miješaju se s lakšim materijalima pri površini.

“Da bi gravitacijsko polje planeta osciliralo na ovim frekvencijama, unutrašnjost mora biti stabilna, a to je moguće samo ako se udio leda i stijene postupno povećava kako ulazite prema središtu planeta”, rekao je Fuller.

Manković je usporedio materijal u jezgri s muljem, dodajući da je slojevita, ali tekuća priroda jezgre, slična slanosti Zemljinih oceana koja se povećava s dubinom.

Nastavak teksta je ispod oglasa.
Izvor: Wikimedia Commons.

Izvor: Wikimedia Commons.

Poljuljani modeli formacije plinskih divova

“Plin vodik i helij na planetu postupno se miješaju sa sve više leda i stijena kako se krećete prema središtu”, tvrdi Manković.

Istraživanje bi mogli dovesti pod upit neke od uspostavljenih modela nastanka plinovitih divova. Dosad se smatralo da prilikom formiranja plinskog diva, tvrda stjenovita jezgra privlači velike količine plina. Međutim, ako su jezgre planeta ‘jušne’, kako sugerira istraživanje, planeti bi mogli integrirati plin puno ranije u procesu formiranja.

Nedavni nalazi NASA-ine misije Juno ukazuju na to da i naš drugi plinski div, Jupiter, ima sličnu muljevitu jezgru.

Jupiter: druga zvijezda Sunčevog sustava?

“Uzbuđen sam razmišljajući o tome što bi nam ostale karakteristike prstena mogle reći o planetu”, dodao je Matt Hedman, znanstvenik sa Sveučilišta Idaho koji je bio dio tima.

Istraživanje je opisano u časopisu Nature 16. kolovoza 2021.

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Pultarova T. (17. kolovoza 2021.), Saturn’s rippling rings point to massive, soupy core hidden inside, Space.com (preuzeto 17. kolovoza 2021.)

Clavin Whitney (16. kolovoz 2021.), Saturn makes waves in its own rings, California Institute of Technology, Phys.org (preuzeto 17. kolovoza 2021.)

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Pročitaj više

Svemir

U udaljenom zvjezdanom sustavu, približno 1 300 svjetlosnih godina od Zemlje, istraživači sa Sveučilišta u Nevadi, Las Vegas (UNLV), možda su identificirali prvi poznati...

Svemir

Astronomi su otkrili tisuće egzoplaneta, ali rijetki su izravno snimljeni jer ih je izuzetno teško vidjeti s postojećim teleskopima. Student Instituta za astronomiju Sveučilišta...

Svemir

Znanstvenici su pronašli potencijalnu novu vrstu domaćina za izvanzemaljski život u svemiru. Znanstvenici su modelirali uvjete na površini satelita masivnog odbjeglog egzoplaneta koji je...

Svemir

Vjeruje se da zagonetni kristali tvore prstenaste strukture oko Titanovih jezera. Sunčev sustav u kojem živimo iz dana u dan postaje sve čudniji i...

Svemir

Pogledajte promjene na Saturnovoj sjevernoj hemisferi u posljednje tri godine kako se godišnja doba mijenjaju od ljeta do jeseni. Zahvaljujući teleskopu Hubble, NASA-ini su...

Svemir

Astronomi su nedavno otkrili tajanstvene rendgenske zrake koje izbijaju iz Urana. Znanstvenici samo nagađaju što bi moglo biti uzrokom neobičnih X-zraka Prema NASA-inim znanstvenicima,...

Astronomija

Sljedeća ovakva konjunkcija dogoditi će se tek 2026. godine. Jupiter, Saturn i Merkur stvorit će trokutastu konjunkciju drugi puta ove godine, no zadnji put...

Astronomija

Velike konjukcije događaju se jednom svakih 20 godina. Ono što čini ovogodišnju konjukciju izvanrednom je činjenica da su Jupiter i Saturn posljednji put bili...

Oglas