Povežite se s nama

Pretražite Kozmos

Svemir

10 Stvari koje trebate znati o vrućim Jupiterima

Umjetnički prikaz 10 vrućih jupitera. Kako vjeruju znanstvenici, zbog blizine vlastitih zvijezda razlikuju se po boji.

Najzanimljiviji od svih egzoplaneta

Prije otkrića vrućih Jupitera, niti jedan znanstvenik nije pretpostavljao da takvi egzoplaneti mogu postojati. Sudeći prema samom imenu, vjerojatno već imate opću ideju o tome kakvi su to planeti – slične veličine Jupiteru, ali s mnogo ekstremnijim atmosferskim uvjetima.

Vrući Jupiteri možda su do sada najzanimljivija vrsta egzoplaneta. Pronalazak planeta ovog tipa bilo je potpuno iznenađenje prije nekoliko desetljeća, jer nitko nije smatrao da se egzoplaneti mogu stvoriti na način kako to oni čine.

Vizualizacija triju teorija nastanka spomenutih egzoplaneta. Izvor: R.I. Dawson i J.A Johnson / AR Astronomija i astrofizika 2018

 

  1. Vrući Jupiteri su golemi egzoplaneti slične veličine Jupiteru, čija je orbita toliko blizu zvijezdi da njihova atmosfera može doseći temperature od 1000-3000 Celzijevih stupnjeva.

 

  1. Postoje tri glavne teorije o podrijetlu ove vrste egzoplaneta. Prva govori da bi se oni stvarno mogli formirati u orbitama toliko bliskim svojim zvijezdama, dok suprotna teorija razmatra mogućnost da bi mogli nastati negdje dalje, ali migrirati sve bliže i bliže svojim zvijezdama. Treća teorija također uključuje njihovo stvaranje daleko od zvijezde i migraciju u kasnijoj fazi, no pod utjecajem interakcije s drugim nebeskim objektom.

 

  1. Vrući Jupiteri ne postoje dugo jer im atmosfera biva “otpuhana” snažnim zvjezdanim “vjetrovima”. Kada njihova plinska ljuska biva potpuno otpuhana , na njenom mjestu ostaje mali planet od željeznog kamena.

 

  1. Opće je prihvaćeno da se egzoplanet može smatrati Vrućim Jupiterom sve dok mu masa ne prelazi više od 13,6 Jupiterovih masa. Sve što bi bilo više od toga klasificiralo bi se kao smeđi patuljak, što znači da se nalazi između supermasivnog plinskog diva i najmanjih zvijezda u smislu mase.

 

  1. Većina vrućih Jupitera ima izuzetno kratka orbitalna razdoblja. U većini slučajeva govorili bismo o godini  koja traje samo nekoliko dana. Postoje oni čija orbitalna razdoblja traju nekoliko mjeseci, ali većina Vrućih Jupitera obično završi jednu orbitu za manje od 10 dana.

 

  1. Znanstvenici vjeruju da su većini Vrućih Jupitera dani i godine identične duljine. To znači da dan traje jednako dugo koliko i jedno orbitalno razdoblje. Zbog toga je općeprihvaćeno da Vrući Jupiteri imaju jednu stranu koja je uvijek okrenuta prema zvijezdi.

 

  1. Vrući Jupiteri su “usamljeni” planeti. To znači da u većini planetarnih sustava koji imaju Vrući Jupiter, ne postoje drugi manji planeti. Znanstvenici nisu osobito sigurni zašto, ali postoji teorija da Vrući Jupiteri jednostavno unište sve manje planete koji im se nađu na putu. Pa ipak, postoje planetarni sustavi i s Vrućim Jupiterima i sa manjim planetima, tako da znanstvenici u ovom trenutku uistinu nemaju objašnjenje.

 

  1. Većina Vrućih Jupitera postoji oko zvijezda koje su vrlo bogate metalima. Postoji teorija da bi obilje željeza i drugih teških elemenata moglo utjecati na stvaranje takvih divovskih planeta.

 

  1. Vrući Jupiteri najlakši su tip egzoplaneta za otkrivanje i promatranje, zbog čega o njima često čujemo više nego, primjerice, za Super-Zemlje ili egzoplanete veličine Neptuna.

 

  1. Vrući Jupiter s jedinstvenim svojstvima. Iako je izvorno otkriven 2012. godine, trebale su godine prije nego li su znanstvenici proučili atmosferu WASP-62b. To je prvi Vrući Jupiter koji u svojoj atmosferi nema oblaka ni maglice. Takvi su egzoplaneti toliko rijetki da je prvi bez oblaka otkriven 2018. godine (ali to nije bio Vrući Jupiter). Ovaj novi jedinstveni egzoplanet mogao bi znanstvenicima pružiti veće šanse za proučavanje nastanka Vrućih Jupitera.

 

 

Nastavak teksta je ispod oglasa.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Pročitaj više

Svemir

Neki fizičari smatraju da svemir nije započeo Velikim praskom. Prema njima svemir postoji oduvijek i zauvijek. Prije Velikog praska, svemir se smanjivao, a nakon...

Svemir

Pakleni egzoplanet WASP-76b toliko je vruć da na njemu isparava željezo koje se zatim kondenzira na noćnoj strani planeta te pada s neba poput...

Svemir

Znanstvenici pretpostavljaju da se na rubu Sunčevog sustava nalazi još jedan izgubljeni planet. Orbita iza Neptuna Tim znanstvenika nedavno je objavio rad u kojem...

Svemir

Čini se da vjetrovi s ruba Jupiterove Velike crvene pjege ubrzavaju, no znanstvenici i dalje ne znaju točan uzrok ovih promjena.  Vjetrovi na Velikoj...

Astronomija

Pomoću podataka s većeg broja teleskopa, znanstvenici su otkrili oblake u atmosferi plinskog diva, udaljenog 520 svjetlosnih godina od Zemlje. Radi se o opažanjima...

Svemir

Dva neobična signala koja je uhvatio mali detektor gravitacijskih valova mogli bi predstavljati cijelu lepezu zanimljivih fenomena; novu fiziku, interakciju tamne tvari i crnih...

Astronomija

Početkom tjedna na Jupiteru je zabilježen snažan bljesak svjetlosti, navjerojatnije uzrokovan udarcem kometa. Jupiter je ‘primio udarac’ U ponedjeljak navečer (13. rujna) došlo je...

Svemir

Znanstvenici s Indijskog instituta znanosti (IISc), u suradnji s Indijskom organizacijom za istraživanje svemira (ISRO), razvili su uređaj za uzgoj mikroorganizama koji omogućava biološke...

Oglas