Američki regulator odobrio je lansiranje satelita koji bi u orbiti otvorio reflektirajuću foliju široku 18 metara i na nekoliko minuta odbijao Sunčevu svjetlost prema Zemlji nakon zalaska Sunca. Prvi satelit tvrtke Reflect Orbital, Eärendil-1, trebao bi poletjeti kasnije ove godine.
Tvrtka želi pokazati da se svjetlost može usmjeriti na određeno područje na tlu. Ideja zvuči kao prizor iz znanstvene fantastike, ali njezin prvi pravi test već je otvorio ozbiljnu raspravu o tome tko smije mijenjati noćno nebo i pod kojim uvjetima.
Satelit koji bi svjetlo slao na zahtjev
Eärendil-1 ima masu od 142 kilograma, a tvrtka ga namjerava poslati u nisku Zemljinu orbitu, na visinu između 600 i 650 kilometara. Kada se reflektirajuća folija otvori, satelit bi trebao kratko preusmjeriti Sunčevu svjetlost prema unaprijed odabranoj lokaciji.
Reflect Orbital kao moguću primjenu navodi osvjetljavanje gradilišta, potragu i spašavanje te rad u udaljenim područjima. Spominje i solarne elektrane kojima bi dodatna svjetlost mogla produžiti proizvodnju nakon zalaska Sunca. Odobrenje se odnosi samo na jedan pokusni satelit, ne i na veću mrežu zrcala.
Ključno pitanje: koliko se svjetlost može usmjeriti
Prvi let morat će pokazati može li se odsjaj zadržati unutar malog područja ili će se raspršiti po širem dijelu neba. Za tvrtku je to tehničko pitanje. Za astronome je presudno jer i kratak, snažan odsjaj može omesti opservacije teleskopa.
Satelitski tragovi i bljeskovi već su postali dio noćnog neba, a pitanje koliko satelita astronomija još može podnijeti više nije samo upozorenje za budućnost. Zrcalo koje namjerno odbija Sunčevu svjetlost otvorilo bi sasvim novu vrstu smetnje.
Jedan satelit, pa tisuće?
U postupku pred Američkom saveznom komisijom za komunikacije (FCC) prikupljeno je gotovo 1.900 komentara, većinom kritičnih. Razlog nije samo Eärendil-1: Reflect Orbital je ranije govorio o znatno većoj floti satelita, a upravo bi takav scenarij promijenio razmjere problema.
Europski južni opservatorij upozorio je da bi velika konstelacija reflektirajućih satelita mogla višestruko povećati pozadinsku svjetlinu neba nad njegovim zvjezdarnicama u Čileu. Time bi se otežalo uočavanje slabih objekata, zbog kojih se grade najosjetljiviji teleskopi. Slična upozorenja prate i naglo povećanje broja satelita u orbiti.
Noćno svjetlo nije samo problem teleskopa
Orbitalna rasvjeta ne bi utjecala samo na opservatorije. Umjetna svjetlost noću mijenja ponašanje životinja, remeti ekosustave i utječe na ljude, a svjetlosno onečišćenje već raste u velikom dijelu svijeta. Kod satelitskog zrcala izvor svjetla nalazio bi se iznad granica država i izvan pravila koja danas uređuju javnu rasvjetu.
U odluci o dozvoli FCC je naveo da procjena utjecaja na optičku astronomiju nije dio njegova postupka za odobravanje satelita. Tvrtka je najavila suradnju s NASA-om, Nacionalnom zakladom za znanost i astronomskom zajednicom, no stvarni će odgovor dati tek podaci iz orbite.
Eärendil-1 neće sam promijeniti izgled noćnog neba. Ali njegov će let pokazati može li se ideja o orbitalnoj rasvjeti razvijati bez cijene za astronomiju i tamu koju stručnjaci pokušavaju zaštititi kroz inicijative za tamno i tiho nebo.