Noćno nebo na globalnoj razini postaje sve svjetlije, ali taj se trend ne odvija jednako ni ravnomjerno. Novo istraživanje pokazuje da je između 2014. i 2022. umjetna rasvjeta noću u svijetu porasla za 16 posto, no iza tog ukupnog podatka krije se mnogo složenija slika. Dok su neka područja postupno postajala sve osvijetljenija, druga su se zatamnjivala, a ponegdje su promjene nastupile naglo i iz vrlo različitih razloga.
Međunarodni tim predvođen Tian Li i Zhe Zhu s Odsjeka za prirodne resurse i okoliš Sveučilišta u Connecticutu analizirao je 1,16 milijuna dnevnih satelitskih snimaka naseljenih kopnenih područja Zemlje. Istraživanjem je obuhvaćeno oko 3,51 milijun četvornih kilometara, pri čemu cilj nije bio samo utvrditi globalni trend, nego pratiti što se događa i u mnogo finijem mjerilu, doslovno piksel po piksel.
Dosadašnja istraživanja već su upozoravala da noćno nebo postaje svjetlije brže nego što se ranije pretpostavljalo. Ovo istraživanje potvrđuje taj opći smjer, ali ujedno pokazuje da tvrdnja kako “svugdje postaje sve svjetlije” jednostavno nije dovoljno precizna.
Iza jedne brojke krije se više priča
Kada se svi podaci zbroje, ukupna slika doista pokazuje rast. No taj je rast rezultat dvaju suprotnih procesa. Na 34 posto promatranog područja noćno je nebo postalo svjetlije, dok je 18 posto istodobno potamnilo. Upravo zato globalni prosjek skriva lokalne razlike koje su često vrlo izražene.
Istraživači su utvrdili da je oko 51 posto promatranog područja prolazilo kroz postupne promjene, 14 posto kroz nagle promjene, a 35 posto bilježilo je i jedno i drugo. To znači da velik dio planeta nije slijedio jednostavan obrazac stalnog rasta svjetline, nego mnogo složeniji tijek, s razdobljima stabilnosti, postupnog rasta ili pada, pa zatim iznenadnim promjenama koje su područje gurnule u posve novi smjer.
Naglo pojačavanje svjetline može se povezati s gradilištima i drugim zahvatima koji privremeno ili trajno uvode snažno noćno osvjetljenje. S druge strane, naglo zatamnjenje često je povezano s energetskom nestabilnošću, sukobima i drugim društvenim poremećajima. Takvi podaci zato ne govore samo o rasvjeti, nego i o širim promjenama u načinu na koji ljudi koriste prostor.
Važno je i to da nisu sva slabije naseljena područja pratila isti obrazac kao gradovi i njihova okolica. U udaljenijim krajevima, kao i u prirodnim rezervatima, stanje je u mnogim slučajevima ostalo stabilno. To dodatno potvrđuje da se promjene u svjetlosnom onečišćenju ne mogu svesti na jednu jednostavnu, globalnu priču.
Granice noćnog pogleda iz orbite
Istraživanje ujedno pokazuje koliko je praćenje Zemlje iz svemira važno, ali i koliko su mogućnosti noćnog motrenja još uvijek ograničene. Za snimanje noćne rasvjete u visokoj rezoluciji danas se u praksi oslanja ponajprije na dva satelita, jedan američki i jedan kineski, što je znatno skromnije od mogućnosti koje postoje za promatranje Zemlje danju.
Autori zato upozoravaju da je proučavanje umjetne rasvjete iz svemira još na samom početku. Dnevna satelitska promatranja neusporedivo su razvijenija, dok se noćna tek postupno približavaju toj razini preciznosti. Zbog toga ovakva istraživanja ne otkrivaju samo gdje je noć postala svjetlija, nego i koliko još treba unaprijediti alate kojima se takve promjene prate.
To je važno i zato što posljedice svjetlosnog onečišćenja ne završavaju na pogledu u nebo. U posljednjim desetljećima ono je snažno raslo, dijelom i zbog šire uporabe učinkovitijih LED sustava rasvjete. Umjetna svjetlost noću utječe na biljke i životinje, a povezuje se i s nizom ozbiljnih zdravstvenih stanja, uključujući Alzheimerovu bolest.
Nova analiza zato je važna i izvan astronomije i zaštite tamnog neba. Pokazuje da svijet noću doista postaje svjetliji, ali i da se taj proces odvija neujednačeno, pod utjecajem urbanizacije, infrastrukture, energetike i društvenih kriza. Rad objavljen u časopisu Nature jasno poručuje da se svjetlosno onečišćenje više ne može razumjeti iz jedne globalne brojke, nego samo kroz detaljnije praćenje onoga što se događa na terenu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
