Mjesec Zemlje smanjio se za više od 45 metara u opsegu zbog postupnog hlađenja svoje jezgre tijekom posljednjih nekoliko stotina milijuna godina. Slično procesu sušenja grožđa koje se pretvara u grožđice, i Mjesec se smanjuje. Međutim, za razliku od fleksibilne kože grožđa, površina Mjeseca je kruta i lomljiva, što rezultira stvaranjem pukotina na mjestima gdje se različiti segmenti njegove kore pritisnu jedna protiv druge.
Skupina znanstvenika otkrila je dokaze da ovaj kontinuirani proces smanjivanja Mjeseca uzrokuje značajne deformacije na njegovoj površini, posebice u južnoj polarnoj regiji, koju je NASA odabrala za misiju s posadom Artemis III. Zbog toga što formiranje pukotina uslijed smanjivanja Mjeseca često prati seizmička aktivnost poput mjesečevih potresa, lokacije u blizini ili unutar tih pukotinskih zona mogle bi predstavljati opasnost za buduće ljudske istraživačke poduhvate.
Pukotine u južnoj polarnoj regiji Mjeseca
U radu objavljenom u The Planetary Science Journal, tim je povezao skupinu pukotina u južnoj polarnoj regiji Mjeseca s jednim od najjačih zabilježenih mjesečevih potresa, koje su prije više od 50 godina registrirali seizmometri Apollo misije. Koristeći modeliranje za analizu stabilnosti nagiba na površini, znanstvenici su utvrdili da su neka područja posebno podložna klizištima uslijed seizmičkih potresa.
“Naša modeliranja sugeriraju da su plitki mjesečevi potresi, sposobni za snažno drmanje tla u južnoj polarnoj regiji, mogući zbog pomicanja na postojećim pukotinama ili formiranja novih tlačnih pukotina,” izjavio je vodeći autor studije Thomas R. Watters, znanstvenik Centra za zemaljske i planetarne studije u Nacionalnom muzeju zrakoplovstva i svemira. “Prilikom planiranja lokacije i stabilnosti trajnih postaja na Mjesecu, trebalo bi uzeti u obzir globalnu distribuciju mladih tlačnih pukotina, njihov potencijal za aktivnost i mogućnost nastanka novih tlačnih pukotina.”
Plitki mjesečevi potresi odvijaju se blizu površine Mjeseca, na dubini od svega nekoliko stotina kilometara. Slično potresima na Zemlji, plitki mjesečevi potresi uzrokovani su pukotinama u unutrašnjosti Mjeseca i mogu biti dovoljno snažni da oštete zgrade, opremu i druge strukture.
Mjesečevi potresi mogu trajati satima
Za razliku od potresa, koji obično traju samo nekoliko sekundi ili minuta, plitki mjesečevi potresi mogu trajati satima, pa čak i cijelo poslijepodne, kao što je bio slučaj s potresom magnitude 5 zabilježenim mrežom Apollo Passive Seismic Network sedamdesetih godina prošlog stoljeća. Taj potres istraživački tim povezuje s grupom pukotina koje je nedavno otkrio Lunar Reconnaissance Orbiter.
Nicholas Schmerr, suautor rada i profesor geologije na Sveučilištu Maryland, objasnio je da plitki mjesečevi potresi mogu imati devastirajuće posljedice na hipotetička ljudska naselja na Mjesecu.
“Mjesecovu površinu možemo zamisliti kao suhi, zbijeni šljunak i prašinu. Tijekom milijardi godina, površina je bila izložena udarima asteroida i kometa, pri čemu su se kutni fragmenti stalno izbacivali iz udara,” objasnio je Schmerr.
“Kao rezultat, površinski materijal je preuređen i varira od mikroskopskih do velikih kamenih blokova, ali je sve vrlo labavo povezano. Takvi labavi sedimenti povećavaju mogućnost potresa i klizišta.”
Bitno je mapirati lunarne regije
Istraživači nastavljaju mapirati Mjesec i njegovu seizmičku aktivnost u nadi da će identificirati dodatne lokacije koje bi mogle predstavljati opasnost za ljudsko istraživanje. Misije NASA-inog programa Artemis, čiji je prvi let s posadom zakazan za kraj 2024. godine, imaju za cilj uspostaviti dugoročnu prisutnost na Mjesecu i kroz mjesečne opservatorije, postaje i naselja naučiti kako živjeti i raditi na drugom svijetu.
“Kako se približava datum lansiranja posade misije Artemis, važno je osigurati maksimalnu sigurnost naših astronauta, opreme i infrastrukture,” naglasio je Schmerr. “Ovaj rad nam pomaže pripremiti se za ono što nas očekuje na Mjesecu, bilo da se radi o inženjeringu struktura koje mogu bolje izdržati lunarnu seizmičku aktivnost ili o zaštiti ljudi od izrazito opasnih zona.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
