Arheologija

Tri komada drva otkrila su kada su Vikinzi boravili u Americi

Analiza godova triju stabala potvrdila je nordijsku aktivnost na Newfoundlandu 471 godinu prije Kolumba. Istraživanje iz 2021. precizno datira sječu, ali ne otkriva kada su putnici prvi put stigli.

Rekonstruirana nordijska kuća sa zidovima i krovom prekrivenima busenjem u L'Anse aux Meadows.

Vikinzi su na Newfoundlandu obrađivali drvo 1021. godine, čak 471 godinu prije Kolumbova dolaska u Karibe. Znanstvenici su tu godinu utvrdili analizom triju komada drva iz naselja L’Anse aux Meadows na sjeveru otoka. Njihovi su godovi sačuvali kemijski trag kozmičkog događaja koji je omogućio precizno datiranje.

Margot Kuitems i Michael W. Dee sa Sveučilišta u Groningenu taj su postupak opisali sa suradnicima u radu objavljenom 2021. u časopisu Nature. Njime su nordijsku aktivnost na nalazištu prvi put pouzdano vezali uz jednu kalendarsku godinu.

Datirana je sječa stabala čije je drvo pronađeno u naselju. Taj podatak potvrđuje da su Vikinzi ondje bili 1021. godine, ali ne otkriva kada su prvi put stigli, koliko su puta prešli Atlantik ni koliko su dugo ostali.

Zašto je drvo pripisano Vikinzima

Ostaci nordijskih građevina u L’Anse aux Meadows već su bili dokaz da su putnici iz Europe stigli preko Atlantika stoljećima prije Kolumba. Mnogo je teže bilo odrediti točnu godinu njihova boravka.

Komadi drva pronađeni su u slojevima koje su arheolozi pripisali nordijskom naselju. Na njima su vidljivi jasni tragovi rezanja metalnim alatima, kakve lokalno autohtono stanovništvo u to vrijeme, prema autorima rada, nije proizvodilo. Mjesto nalaza i tragovi obrade zajedno podupiru zaključak da su drvo obrađivali nordijski stanovnici.

Usporedbom broja i širine godova te drugih obilježja istraživači su utvrdili da tri komada potječu od triju različitih stabala. U uzorku su bile zastupljene najmanje dvije vrste drveća.

Na svim trima komadima bio je sačuvan vanjski rub posljednjeg goda. To je bilo presudno za određivanje godine sječe. Bez njega bi se mogla datirati neka ranija godina rasta stabla, ali ne bi bilo poznato koliko je godova nastalo nakon nje.

Kozmički događaj kao kalendarska oznaka

Radiokarbonsko datiranje temelji se na mjerenju radioaktivnog izotopa ugljika-14. On nastaje u atmosferi, biljke ga preuzimaju i ugrađuju u tkivo, pa tako dospijeva i u drvo. Uobičajena mjerenja uglavnom daju raspon mogućih datuma, a ne jednu točno određenu godinu.

U ovom je slučaju pomogao nagli porast udjela ugljika-14 u atmosferi povezan s kozmičkim zračenjem 993. godine. Njegov je trag prepoznat u godovima poznate starosti iz različitih dijelova svijeta. Istraživači su stoga u drvu nepoznate starosti mogli tražiti isti kemijski obrazac.

Kad su taj obrazac prepoznali u drvu iz nordijskog naselja, preostalo im je prebrojiti godove do vanjskog ruba. Svaki god odgovara jednoj godini rasta. Brojenjem od poznate vremenske oznake do posljednjeg goda utvrdili su da su sva tri stabla posječena 1021. godine.

Tim je proveo ukupno 127 radiokarbonskih mjerenja na godovima četiriju drvenih predmeta. Jedan su morali izostaviti iz preciznog datiranja jer je sadržavao samo devet godova i nije obuhvaćao događaj iz 993. godine. Godinu sječe utvrdili su na temelju preostala tri predmeta.

Kako se navodi u priopćenju Sveučilišta u Groningenu iz listopada 2021., ranije procjene vremena nordijskog boravka u Americi uvelike su se oslanjale na islandske sage. Novi datum omogućio je usporedbu tih predaja s precizno datiranim arheološkim nalazima.

Što datum govori o putovanjima preko Atlantika

Sage opisuju putovanja zapadno od Grenlanda, no njihove su usmene predaje zapisane tek stoljećima nakon događaja. Opisi se razlikuju, a pojedini dijelovi sadržavaju i fantastične elemente. Podaci iz godova daju neovisan dokaz o godini nordijske aktivnosti, bez oslanjanja na tumačenje tih priča.

Iz datuma se ne može doznati tko je vodio ekspediciju, je li u naselju boravio Leif Erikson ili koliko se brodova ondje zaustavilo. Za ta pitanja trebali bi drugi arheološki dokazi.

Autohtoni narodi živjeli su u Sjevernoj Americi tisućama godina prije dolaska Nordijaca. Mogući susreti tih zajednica s putnicima preko Atlantika predmet su zasebnih istraživanja. Jedno od njih proučava podrijetlo morževe bjelokosti i doseg nordijskih lovačkih putovanja, na temelju drukčije vrste nalaza.

Sage spominju trgovinu i sukobe s autohtonim stanovništvom, ali analiza drva ne potvrđuje nijedan određeni susret. Za rekonstrukciju tih odnosa, trajanja naselja i putovanja izvan Newfoundlanda bit će potrebni dodatni nalazi. Za ta istraživanja 1021. godina predstavlja pouzdano datirano polazište.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Izvori i znanstvena publikacija

Margot Kuitems i sur. Evidence for European presence in the Americas in AD 1021. Objavljeno online 20. listopada 2021.; Nature 601, 388–391 (2022). DOI: 10.1038/s41586-021-03972-8.

Izvor
Nature
Teme
  • L'Anse aux Meadows
  • Newfoundland
  • radiokarbonsko datiranje
  • vikinzi

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.