Američki predsjednik Donald Trump potvrdio je da želi što prije poslati astronaute natrag na Mjesec, dok se planirane misije prema Marsu stavljaju u drugi plan. U izvršnoj uredbi o svemirskoj politici naveo je da želi dovesti Amerikance na Mjesec do 2028. godine, u okviru NASA-inog programa Artemis, pokrenutog tijekom njegova prvog mandata u Bijeloj kući.
U dokumentu se navodi da bi takvo slijetanje na Mjesec trebalo “potvrditi američko vodstvo u svemiru, postaviti temelje za gospodarski razvoj na Mjesecu, pripremiti putovanje prema Marsu i nadahnuti sljedeću generaciju američkih istraživača”. Uredba pritom lunarnu fazu prikazuje kao ključan korak u širem cilju dugoročnih letova s ljudskom posadom, uključujući i one prema Marsu.
Planovi za trajnu lunarnu postaju i nuklearnu energiju
Izvršna uredba također navodi da NASA želi uspostaviti “početne elemente trajne lunarne postaje do 2030. godine”. U istom se dokumentu potvrđuju planovi za raspoređivanje nuklearnih reaktora “na Mjesecu i u orbiti”. Time se, uz program slijetanja, naglašava i ambicija stvaranja infrastrukture koja bi omogućila dulji boravak i operacije u blizini Mjeseca.
Amerikanci su trenutačno predviđeni za povratak na Mjesečevu površinu sredinom 2027. godine u misiji Artemis 3, no taj je raspored više puta odgađan. Stručnjaci iz industrije smatraju da bi moglo doći do novog odgađanja jer lunarni lander koji razvija SpaceX Elona Muska još nije spreman. Trumpova uredba zato povećava pritisak i na NASA-u i na privatni svemirski sektor da ispune ciljeve administracije u zadanom vremenu.
Utrka s Kinom i promjena naglaska u svemirskoj politici
Sjedinjene Države nastoje preduhitriti Kinu, koja također namjerava poslati posadu na Mjesec do 2030. godine i ondje uspostaviti bazu. Uredba se uklapa u širi okvir natjecanja u kojem se lunarne misije promatraju kao pokazatelj tehnološke sposobnosti i strateške prisutnosti u svemiru.
Stavljanje naglaska na misiju prema Mjesecu predstavlja promjenu u odnosu na ono što je Trump ranije ove godine govorio. Po povratku u Bijelu kuću u siječnju, republikanski predsjednik izjavio je da želi postaviti američku zastavu na Marsu prije kraja svojeg četverogodišnjeg mandata, bez spominjanja sličnih planova za Mjesec. Ta je izjava izazvala sumnje u prioritete administracije u svemiru i potaknula strahovanja da bi NASA mogla preskočiti Mjesec.
Sada se, iako Washington dugo navodi da želi biti prva država koja će poslati ljude na Mars, taj cilj čini udaljenijim. Kao mogući čimbenici promjene ambicija spominju se lipanjski sukob između Trumpa i Muska, koji snažno zagovara istraživanje Marsa, kao i drugi hitni geopolitički prioriteti.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
