Prije otprilike 5 300 godina, napredna civilizacija nikla je na istoku Kine, sagradivši prekrasan grad kakav nikada prije toga nije viđen u Aziji.
Venecija istoka
Preživjeli tragovi kulture Liangzhu, koja se uzdizala duž obala delte rijeke Yangtze, svjedoče o jedinstvenom neolitskom društvu. Arheološke ruševine grada Liangzhua pokazuju brojne znakove društvenog, kulturnog i tehnološkog napretka tog razdoblja, posebno u poljoprivredi i akvakulturi.
Sofisticirane arhitektonske značajke, uključujući hidraulično inženjerstvo koje je omogućilo kanale, brane i vodene rezervoare, dovele su stručnjake do zaključka da je Liangzhu neolitska “Venecija istoka”. Nakon tisućljeća velikih inovacija, kultura Liangzhua je misteriozno nestala prije 4 300 godina. Okolnosti nestanka nikad nisu u potpunosti razjašnjene, iako su mnogi pretpostavljali da se radi o nekoj vrsti katastrofalnih poplava.
“Na očuvanim ruševinama pronađen je tanak sloj gline što ukazuje na moguću vezu između propasti napredne civilizacije i poplava rijeke Jangce ili poplava koje su došle s Istočnog kineskog mora”, objašnjava geolog Christoph Spötl sa Sveučilišta u Innsbrucku, Austriji. “Međutim, iz samog sloja blata nije bilo moguće izvući jasne zaključke o uzroku.”
Nova otkrića
Sada imamo jasniju sliku poplave koja je potopila ovo mjesto. U novoj studiji, Spötl i međunarodni tim istraživača otišli su daleko dublje od drevnih naslaga blata, ispitujući mineralne formacije (ili speleoteme) poput stalagmita iz dviju podvodnih špilja u regiji koje čuvaju kemijske tragove davnih klimatskih uvjeta.
Pod vodstvom Haiweija Zhanga s kineskog sveučilišta Xi’an Jiaotong, tim je analizirao uzorke stalagmita te pokazao da se urušavanje grada Liangzhu poklopilo s razdobljem ekstremno visokih padalina koje je vjerojatno trajalo desetljećima zbog povećane učestalosti El Niño oscilacije.
“Ogromne monsunske kiše vjerojatno su dovele do tako jakih poplava oko Yangtzea i njegovih ogranaka da čak ni sofisticirane brane i kanali više nisu mogli izdržati vodenu masu koja je zatim uništila grad Liangzhu i prisilila ljude na bijeg” tvrdi Spötl. Klimatske promjene u regiji delte rijeke Yangtze, možda su utjecale i na druge neolitske kulture koje su naseljavale to područje prije Liangzhu kulture. Kultura Liangzhu vjerojatno se uzdigla tijekom perioda suhe i relativno stabilne klime.
https://kozmos.hr/10-razloga-zasto-je-gobekli-tepe-jedno-od-najzanimljivijih-nalazista-na-zemlji/
Klimatske promjene
“Arheološke studije pokazuju prisutnost velikih hidrauličnih kompleksa kao što su velike zemljane brane u blizini grada Liangzhu, koje su izgrađene prije 5 300 i 4 700 godina”, smatraju istraživači u svojoj studiji. “Ovo sugerira da je društvo Liangzhu učinkovito upravljalo vodnim resursima koristeći hidrauličku infrastrukturu za ublažavanje poplava i/ili navodnjavanje kako bi preživjelo u suhoj klimi.”
Međutim, s vremenom se suha klima pretvorila u sušu te kulminirala ‘megasušom’ prije 4400 godina. U tom trenutku je gradnja brana prestala, budući da su postojeće brane bile dovoljne u sušnim uvjetima. No onda su došle velike kiše koje su padale u dva različita vala prije otprilike 4400-4300 godina.
“Naši speleotemski zapisi, zajedno s geokemijskim dokazima o poplavnim naslagama iznad sloja kulture Liangzhu, sugeriraju da su velike padaline u srednjem donjem toku doline rijeke Yangtze, mogle izazvati fluvijalne poplave i/ili obalne poplave koje je prenijela nabujala rijeka Yangtze, ometajući tako ljudske populacije i uzgoj riže”, objašnjavaju autori. “Masovne poplave i poplave uslijed loše drenaže u nižim područjima, možda su prisilile ljude iz Liangzhua da napuste svoj glavni grad i nastambe u ravnici Taihu, što je u konačnici dovelo do kolapsa cijele civilizacije Liangzhu.”
https://kozmos.hr/10-zanimljivosti-o-5500-godina-staroj-sumerskoj-zvjezdanoj-karti/
Razdoblje prve dinastije
Vlažni su uvjeti potom nastavili trajati stotinama godina. Tijekom tog vremena, razvijale su se druge drevne kulture koje su naslijedile Liangzhu, sve dok nove suše nisu izazvale “konačne smrti” neolitskih društava u regiji.
Otprilike u ovo vrijeme, kinesko društvo je započelo novo transformacijsko poglavlje, osnivanjem prve dinastije Xia 2070. godine prije Krista, koju je vodio Yu Veliki.
“Iako dokumenti ukazuju na to da je vođa Yu izgradio dinastiju Xia jer je uspješno upravljao poplavama rijeka, neke studije sugeriraju da se Yuova kontrola poplava može pripisati klimatskim promjenama”, objašnjavaju istraživači. “Ovo opažanje pruža čvrste dokaze da se uspon dinastije Xia dogodio u kontekstu velike klimatske tranzicije s vlažne na suhu klimu, u skladu s kineskim povijesnim zapisima i prethodnim studijama.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
