Iako je marsovska atmosfera mnogo rjeđa i suša od Zemljine, i ondje se povremeno formiraju oblaci sastavljeni od sitnih kristala leda. Kao i na našem planetu, oni utječu na lokalnu klimu. No većina dosadašnjih mjerenja obavljena je poslijepodne, pa je o njihovom ponašanju tijekom cijelog dana i noći bilo poznato vrlo malo.
Tim znanstvenika predvođen Samuelom Atwoodom sada je, koristeći podatke sonde Hope iz misije Emirates Mars Mission, dobio prvi sveobuhvatni uvid u noćne oblake na Crvenom planetu. Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Journal of Geophysical Research: Planets.
Sonda se od 2021. nalazi u visokoj, eliptičnoj orbiti s malim nagibom u odnosu na ekvator, što omogućuje promatranja u svim razdobljima dana i noći te na gotovo svim geografskim širinama i dužinama. Analiza se temeljila na podacima prikupljenima tijekom gotovo dviju marsovskih godina pomoću instrumenta Emirates Mars Infrared Spectrometer, koji mjeri prisutnost i debljinu oblaka prema načinu na koji apsorbiraju i raspršuju infracrveno zračenje.
Istraživanje je pokazalo da su tijekom većeg dijela marsovske godine noćni oblaci u prosjeku gušći od dnevnih. Najizraženija naoblaka javljala se u ranim jutarnjim satima i navečer, dok je oko podneva bila najmanja.
U hladnom razdoblju godine na Marsu gusti oblaci često su se pojavljivali u pojasu blizu ekvatora, a najgušći su bili neposredno nakon izlaska Sunca. U istoj sezoni, kasnovečernji oblaci bili su rasprostranjeni širom područja niskih geografskih širina, dok su se jutarnji oblaci uglavnom koncentrirali iznad prostrane vulkanske regije Tharsis, koja obuhvaća ekvator i okolna područja.
Prema autorima studije, ovi podaci otvaraju novi pogled na atmosfersku dinamiku Marsa i mogu poslužiti za preciznije testiranje računalnih modela koji simuliraju njegovo vrijeme i klimu.
