Skriveno blago iz rimskog razdoblja otkriva nove detalje o posljednjem židovskom ustanku protiv Rimljana
Arheolozi su u Izraelu pronašli skriveno blago staro 1.700 godina, koje pruža nove dokaze o posljednjem poznatom židovskom ustanku protiv rimske vlasti. Ova izvanredna zbirka sadrži srebrne i brončane kovanice kovane tijekom ustanka protiv rimskog cara Galusa.
Tijekom iskopavanja unutar ostataka novootkrivene javne zgrade iz kasnog rimskog i ranobizantskog razdoblja u Lodu, arheolozi su naišli na 94 kovanice. Prema priopćenju Izraelske uprave za antikvitete (IAA), zgrada je pretrpjela nasilno uništenje tijekom pobune, no njezini očuvani temelji zaštitili su blago.
Hitno sakriveno blago
“Ovo je u biti hitno skriveno blago, što znači da su ga ljudi sakrili u iščekivanju katastrofalnog događaja,” izjavio je Mor Viezel, arheolog iz IAA, u prevedenom videu. Pretpostavlja se da je vlasnik namjerno sakrio kovanice u nadi da će ih moći prikupiti kada se situacija smiri.
Prema Live Science-u, noge kovanice datiraju iz vremena ustanka protiv cara Galusa (351. do 354. godine), burnog razdoblja kada su Židovi ustali protiv vladavine Flavija Klaudija Julija Konstancija Galusa, polu-nećaka Konstantina Velikog, prvog rimskog cara koji je prešao na kršćanstvo. Lod je bio samo jedna od nekoliko židovskih zajednica koje su se pobunile dok su Rimljani palili i uništavali gradove poput Tiberijade i Sepphorisa.
Tragovi nasilja
“Ova zgrada, uništena do svojih temelja, jasno pokazuje da je pobuna nasilno ugušena i nije bila samo lokalni ustanak, kako su ranije studije tvrdile,” izjavili su arheolozi Shahar Krispin i Mor Viezel u priopćenju. Iz talmudskih zapisa je poznato da je Lod bio vrlo značajno židovsko središte nakon uništenja Drugog hrama u Jeruzalemu.
Uz kovanice, istraživači su pronašli i impresivne kamene i mramorne artefakte s grčkim, hebrejskim i latinskim natpisima. Jedan od artefakata, koji se trenutno dodatno istražuje, spominje ime židovskog muškarca iz svećeničke obitelji.
Upotreba zgrade prije uništenja
Još uvijek nije jasno kako su Židovi koristili ovu zgradu prije njezinog uništenja u pobuni. “Teško je utvrditi je li ova veličanstvena zgrada služila kao sinagoga, učionica, vijećnica starješina ili sve tri svrhe,” rekao je Joshua Schwartz, profesor i predsjednik IAA, u priopćenju.
Otkrića će biti predstavljena na Arheološkoj konferenciji središnjeg Izraela koja će se održati 20. lipnja u Tel Avivu. Ova arheološka otkrića pružaju dublji uvid u povijest židovskih ustanka protiv rimske vlasti te bogatu kulturnu baštinu regije.
