Pismo omogućuje da znanje nadživi osobu koja ga je stekla. Isti zapis, međutim, može postati autoritet koji se dugo ponavlja bez promjene. Ta dva učinka objašnjavaju zašto na pitanje ubrzava li pisanje kulturne promjene još nema jednostavnog odgovora.
Kulturna evolucija ovdje znači promjene u znanju, običajima i drugim obrascima koji se prenose učenjem. Ne podrazumijeva da je svaka kasnija inačica bolja od prethodne. Za istraživače je važnije utvrditi što se mijenja, kojom brzinom i na koji se način prenosi.
Čuvanje znanja i učvršćivanje pravila
Antropolog Charles Perreault sa Sveučilišta Arizona State objašnjava da zapisivanje može smanjiti gubitak znanja i olakšati njegovo širenje. Ako se informacije lakše čuvaju i prenose, sljedeće generacije mogu nastaviti ondje gdje su prethodne stale.
No zapis također može suziti raspon rješenja koja ljudi smatraju prihvatljivima. Jednom zapisana metoda ili pravilo može se početi doživljavati kao jedina ispravna inačica. Perreault i Russell Gray s Instituta Max Planck za evolucijsku antropologiju u razgovoru za Live Science naglašavaju da ukupni učinak još treba utvrditi istraživanjima.
Jezik je jedno od područja u kojem se takve promjene mogu pratiti. Uspoređivanje srodnih jezika i njihovih povijesnih oblika omogućuje proučavanje načina na koji se značajke zadržavaju, mijenjaju ili prenose među skupinama.
Melodije pokazuju kako se promjena može mjeriti
Konkretnu usporedbu pisanog i usmenog prenošenja donosi doktorsko istraživanje Patricka Savagea iz 2017.. Analizirao je zbirku 4125 melodijskih varijanti britanskih i američkih balada zapisanih između 1575. i 1972. godine.
Pomoću metoda prilagođenih usporedbi nizova izdvojio je 172 para vrlo srodnih melodija. U njima je pratio zamjene, dodavanje i izostavljanje nota. U tom uzorku melodije prenošene zapisom mijenjale su se sporije od onih koje su se prenosile usmeno.
Analiza je pokazala i da se pojedini dijelovi melodije ne mijenjaju jednako lako. Note važne za njezinu strukturu bile su otpornije na promjene od ukrasnih dijelova. Nije zabilježen jedinstven smjer prema sve većoj složenosti ili sve većem pojednostavljenju.
Takav se rezultat odnosi na određenu zbirku i način prenošenja glazbe. Ne daje sam odgovor na to ubrzava li pismo razvoj tehnologije ili promjene u cijelom društvu.
Učinak pisma teško je izdvojiti
Pismo se širi uz trgovinu, obrazovanje, institucije i kontakte među zajednicama. Masovna pismenost razlikuje se od sustava u kojem pisanim tekstovima raspolaže samo mala skupina ljudi. Usporedba zato mora uzeti u obzir tko piše, tko čita i kako se zapis koristi.
Za razumijevanje tih učinaka potrebno je uspoređivati mjerljive promjene unutar određenih područja, umjesto tražiti jednu brzinu za cijelu kulturu. Stabilnost zapisane melodije i brže širenje znanja mogu postojati istodobno; istraživanje treba pokazati kada prevladava pojedini učinak.