Egzoplanet poznat po smrtonosnim vremenskim uvjetima skriva još jednu neobičnu karakteristiku – miris pokvarenih jaja, prema novoj studiji Sveučilišta Johns Hopkins koja koristi podatke iz Svemirskog teleskopa James Webb.
Atmosfera HD 189733 b, plinskog diva veličine Jupitera, sadrži tragove sumporovodika, molekule koja ne samo da ispušta neugodan miris, već pruža znanstvenicima nove uvide u to kako sumpor, građevni element planeta, može utjecati na unutrašnjost i atmosfere plinskih svjetova izvan Sunčevog sustava.
Nalazi su objavljeni u prestižnom časopisu Nature.
“Sumporovodik je ključna molekula za koju nismo znali da je prisutna. Predviđali smo da bi mogla biti tamo i znamo da postoji na Jupiteru, ali je nismo otkrili izvan Sunčevog sustava,” rekao je Guangwei Fu, astrofizičar sa Sveučilišta Johns Hopkins koji je vodio istraživanje.
“Ne tražimo život na ovom planetu jer je previše vruć, ali pronalazak sumporovodika korak je naprijed u pronalaženju ove molekule na drugim planetima i boljem razumijevanju kako se različiti tipovi planeta formiraju.”
Detekcija sumporovodika i mjerenje sumpora
Osim detekcije sumporovodika i mjerenja ukupnog sumpora u atmosferi HD 189733 b, Fuov tim je precizno izmjerio glavne izvore kisika i ugljika na planetu – vodu, ugljikov dioksid i ugljikov monoksid.
“Sumpor je ključni element za stvaranje složenijih molekula, i – poput ugljika, dušika, kisika i fosfata – znanstvenici ga trebaju više proučavati kako bi u potpunosti razumjeli kako se planeti formiraju i od čega su napravljeni,” dodao je Fu.
Sa samo 64 svjetlosne godine udaljenosti od Zemlje, HD 189733 b je najbliži “vrući Jupiter” kojeg astronomi mogu promatrati kako prolazi ispred svoje zvijezde, čineći ga referentnim planetom za detaljna proučavanja atmosfere egzoplaneta od njegovog otkrića 2005. godine.
Planet je oko 13 puta bliži svojoj zvijezdi nego Merkur Suncu i treba mu samo oko dva Zemljina dana da završi orbitu. Ima užarene temperature od 927 stupnjeva Celzija i poznat je po okrutnim vremenskim uvjetima, uključujući kišu stakla koja pada bočno na vjetrovima brzine 8.000 km/h.
Prednosti Webb teleskopa
Kao i kod detekcije vode, ugljikovog dioksida, metana i drugih ključnih molekula na drugim egzoplanetima, Webb znanstvenicima pruža novi alat za praćenje sumporovodika i mjerenje sumpora na plinskim planetima izvan Sunčevog sustava.
“Proučimo li još 100 vrućih Jupitera i svi imaju povećane količine sumpora, što to znači o tome kako su rođeni i kako se formiraju drugačije u usporedbi s našim Jupiterom?” upitao je Fu.
Novi podaci također su s neviđenom preciznošću isključili prisutnost metana u HD 189733 b pomoću infracrvenih promatranja s Webb teleskopa, suprotstavljajući se prethodnim tvrdnjama o obilju te molekule u atmosferi.
“Mislili smo da je ovaj planet previše vruć da bi imao visoke koncentracije metana, a sada znamo da ga nema,” rekao je Fu.
Mjerenje teških metala
Tim je također izmjerio razine teških metala slične onima na Jupiteru, otkriće koje bi moglo pomoći znanstvenicima da odgovore na pitanja o tome kako metalnost planeta korelira s njegovom masom, dodao je Fu.
Manje masivni divovski ledeni planeti poput Neptuna i Urana sadrže više metala nego plinski divovi poput Jupitera i Saturna, najvećih planeta u Sunčevom sustavu. Više metalnosti sugerira da su Neptun i Uran nakupili više leda, stijena i drugih teških elemenata u odnosu na plinove poput vodika i helija tijekom ranih razdoblja formiranja. Znanstvenici testiraju drži li ta korelacija i za egzoplanete.
“Ovaj planet mase Jupitera vrlo je blizu Zemlji i vrlo je dobro proučen. Sada imamo ovo novo mjerenje koje pokazuje da koncentracije metala doista pružaju vrlo važnu referentnu točku za proučavanje kako sastav planeta varira s njegovom masom i radijusom,” rekao je Fu. “Otkrivenja podržavaju naše razumijevanje kako se planeti formiraju stvaranjem više čvrstog materijala nakon početne formacije jezgre i potom prirodnim obogaćivanjem teškim metalima.”
U nadolazećim mjesecima, Fuov tim planira pratiti sumpor na više egzoplaneta i istražiti kako visoke razine tog spoja mogu utjecati na to koliko blizu se formiraju svojim matičnim zvijezdama.
“Želimo znati kako su se takvi planeti našli tamo, a razumijevanje njihovog sastava atmosfere pomoći će nam odgovoriti na to pitanje,” zaključio je Fu
