Paleontološki tim u Južnoj Africi objavio je senzacionalno otkriće – najstarije poznato mjesto ukopa na svijetu, koje čuva ostatke dalekog rođaka ljudi s malenim mozgom, bića za koje se do sada vjerovalo da nisu imala sposobnost složenih ponašanja.
Grupa istraživača pod vodstvom proslavljenog paleoantropologa Leeja Bergera izvijestila je kako su u lipnju ove godine otkrili nekoliko primjeraka Homo naledi. Ovi hominidi, koji su obitavali u kamenom dobu i bili prilagođeni životu na drveću, počivaju duboko pod zemljom, na skoro 30 metara dubine u špiljskom kompleksu unutar Kolijevke čovječanstva, lokaliteta koji je UNESCO uvrstio u svjetsku baštinu, smještenog nedaleko od Johannesburga.
Značajke koje iznenađuju
Istraživači su u seriji prethodno objavljenih radova u časopisu eLife naveli da su “ovo najraniji poznati ukopi u zapisima hominina, stariji od dokaza o ukopima Homo sapiensa za najmanje 100 tisuća godina.” Takav nalaz potiče revaluaciju dosadašnjeg razumijevanja ljudske evolucije koja je smatrala da je razvoj većih mozgova preduvjet za izvođenje složenih radnji sa smislom, poput sahranjivanja mrtvih.
Dosad najstariji poznati ukopi, pronađeni na prostorima Bliskog istoka i Afrike, sadržavali su ostatke Homo sapiensa i bili su stari oko 100 tisuća godina. Međutim, nalazi iz Južne Afrike koje je otkrio Berger – čiji su raniji nalazi izazivali polemike – i njegov tim datiraju barem iz 200.000. godine prije nove ere.
Homo naledi – između majmuna i čovjeka
Značajno je da pronađeni ostaci pripadaju Homo nalediju, primitivnoj vrsti na razmeđi između majmuna i suvremenih ljudi, koja je imala mozak veličine naranče i visine oko 1,5 metara. Ova vrsta, koju je otkrio Berger, već je ranije pobila mišljenje da je evolucija čovjeka tekla linearno.
Homo naledi je imenovan po špiljskom sustavu “Rising Star” gdje su prvi put pronađeni ostaci 2013. godine, a novootkriveni ukopi pronađeni su tijekom iskopavanja koja su započela 2018. godine.
Jame, koje su, prema istraživačima, namjerno iskopane i zatim ispunjene kako bi se prikrila tijela, sadrže ostatke najmanje pet pojedinaca.
“Ova otkrića pokazuju da prakse pokapanja nisu bile ograničene samo na Homo sapiensa ili druge hominine vrste s velikim mozgovima,” izjavili su znanstvenici.
Mjesto ukopa nije jedini dokaz da je Homo naledi bio sposoban za složeno emocionalno i kognitivno ponašanje. Na glatkim površinama jednog od stupova u špilji otkrivene su gravure koje formiraju geometrijske oblike, uključujući grubu figuru sličnu znaku hashtag.
Bergerova kontroverzna stajališta
“Ovo bi značilo da ljudi nisu jedinstveni u razvoju simboličkih praksi, pa čak možda i da te prakse nisu izmislili,” izjavio je Berger za AFP.
Njegove izjave mogu izazvati kontroverze u paleontološkim krugovima, gdje je 57-godišnji znanstvenik već bio suočen s optužbama za nedostatak znanstvene rigoroznosti i preuranjene zaključke.
Kritičari su se pobunili kada je Berger 2015. godine, podržan od strane National Geographica, prvi put iznio mišljenje da Homo naledi posjeduje veće sposobnosti nego što njihova veličina mozga sugerira.
“Dodatna analiza je potrebna, no otkrića mijenjaju naše razumijevanje ljudske evolucije,” zaključili su istraživači. “Ukop, stvaranje značenja, pa čak i ‘umjetnost’ mogu imati puno složeniju i dinamičniju povijest koja uključuje ne-ljudske aktere, nego što smo to dosad smatrali,” istaknuo je Agustín Fuentes, profesor antropologije na Sveučilištu Princeton.
Carol Ward, antropologinja s Sveučilišta Missouri koja nije bila uključena u istraživanje, naglasila je potencijalnu važnost ovih otkrića. “S nestrpljenjem očekujem više informacija o tome kako položaj ostataka isključuje druge moguće objašnjenja osim namjernog ukopa, kao i rezultate nakon što prođu proces recenzije,” rekla je za AFP.
Ward je također istaknula da autori rada nisu mogli isključiti mogućnost da su oznake na zidovima mogle biti napravljene od strane kasnijih hominina.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
