Arheologija

Otkriće desetljeća u Meksiku: Pronađena 1400 godina stara zapotečka grobnica s monumentalnom sovom

Pronađena 1400 godina stara zapotečka grobnica s monumentalnom sovom. Zasluge: INAH

Stručnjaci ga već nazivaju najvažnijim arheološkim nalazom desetljeća: u meksičkoj državi Oaxaca otkrivena je spektakularna zapotečka grobnica stara 1400 godina. Smješten u mjestu San Pablo Huitzo, ovaj drevni “mauzolej” zapanjio je istraživače svojom iznimnom očuvanošću, ali prije svega monumentalnom skulpturom sove – čuvarice podzemlja – koja dominira ulazom u grobnicu.

Vijest je 23. siječnja 2026. potvrdila meksička predsjednica Claudia Sheinbaum Pardo, istaknuvši da je otkriće rezultat hitne intervencije Nacionalnog instituta za antropologiju i povijest (INAH). Arheolozi su na teren izašli nakon anonimnih dojava o pljačkašima, uspjevši u zadnji tren spasiti strukturu iz oko 600. godine naše ere, vremena kada je civilizacija Zapoteka bila na vrhuncu moći.

Najimpresivniji detalj lokaliteta je golema skulptura sove na ulazu u predsoblje. Iako je u zapotečkoj kozmologiji ova ptica simbolizirala noć i smrt, ovaj kip krije jedinstvenu tajnu: iz otvorenog kljuna sove izranja lice visokog dostojanstvenika oblikovano u štukaturi, vjerojatno pretka kojem je grobnica bila posvećena.

Knjiga o društvu “Ljudi oblaka”

Unutrašnjost grobnice čita se poput otvorene knjige o društvenom ustroju naroda kojeg su nazivali “Ljudima oblaka”. Na samom pragu nalaze se kameni nadvratnici s uklesanim kalendarskim imenima, složenim sustavom u kojem su imena vladara bila neraskidivo vezana uz datum rođenja i božanstva koja su upravljala njihovom sudbinom. Dublje u unutrašnjosti, zidovi su prekriveni višebojnim muralima u oker, crvenim, zelenim i plavim tonovima koji prikazuju svečanu pogrebnu povorku.

Na tim freskama drevni likovi koračaju noseći vrećice kopala, svete smole kojom su se vodile duše u zagrobni život. Kvaliteta pigmenata toliko je iznimna da su tehnički detalji ostali netaknuti punih četrnaest stoljeća, pružajući rijedak i dragocjen uvid u rituale elite koja je vladala ovim područjem davno prije dolaska Europljana.

Budući da su ovi prizori iznimno krhki i ugroženi prodiranjem korijenja te promjenama u okolišu, na teren je hitno izašao interdisciplinarni tim iz centra INAH Oaxaca. Stručnjaci trenutačno rade na učvršćivanju zidova i analizi pronađenih kostiju kako bi napokon otkrili identitet osoba pokopanih u ovom raskošnom kompleksu.

Ovaj konzervatorski pothvat ne štiti samo neprocjenjivu baštinu od ilegalne trgovine, već zatvara krug istraživanja koje Meksiku vraća ključni dio njegove prošlosti. Spašavanjem grobnice u Huitzu znanost ne čuva samo fizičke predmete, već obnavlja sjećanje na civilizaciju čija društvena i umjetnička složenost ponovno zadivljuje svijet


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Teme
  • Meksiko

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.