Pokušaj spašavanja NASA-ina opservatorija Neil Gehrels Swift službeno je završen. Robotska letjelica LINK više neće pokušati uhvatiti Swift i podići ga na višu orbitu, objavili su NASA i američka tvrtka Katalyst Space 19. kolovoza. Bez tog zahvata Swift će nastaviti gubiti visinu i tijekom sljedećih mjeseci ući u Zemljinu atmosferu.
Misija je trebala biti prvi pokušaj u kojem bi komercijalna robotska letjelica uhvatila NASA-in satelit koji nije bio projektiran za servisiranje u svemiru. LINK je lansiran 3. srpnja raketom Pegasus XL, a zatim se trebao približiti Swiftu, uhvatiti ga trima robotskim rukama i tijekom nekoliko mjeseci podignuti prema njegovoj nekadašnjoj orbiti. Plan je predviđao povratak s približno 350 kilometara na oko 600 kilometara visine.
Sve se promijenilo krajem srpnja, kada je LINK izgubio kontrolu nad orijentacijom i počeo nekontrolirano rotirati. Dva od tri reakcijska kotača, koji se koriste za precizno usmjeravanje letjelice, prestala su raditi, a dio sustava potisnika na hladni plin također je izgubio funkcionalnost. Inženjeri su električnim potisnicima uspjeli smanjiti rotaciju s približno devet na 1,47 stupnjeva u sekundi i poslati novi softver za upravljanje, ali potpuna kontrola potrebna za sigurno približavanje, hvatanje i podizanje Swifta nije vraćena.
Misija koja je trebala trajati dvije godine
Swift je lansiran 20. studenoga 2004. kao specijalizirani opservatorij za proučavanje bljeskova gama-zračenja, najenergetskijih eksplozija poznatih u svemiru. Njegova osnovna misija bila je planirana na svega dvije godine. Do trenutka kada je NASA odustala od spašavanja, iza njega je bilo više od 21 godine rada.
Njegova snaga nije bila u jednom velikom teleskopu, nego u kombinaciji triju instrumenata. Burst Alert Telescope pratio je velike dijelove neba u potrazi za iznenadnim gama-zračenjem. Nakon detekcije Swift je mogao autonomno okrenuti cijelu letjelicu prema izvoru, nakon čega su Rendgenski teleskop i Ultraljubičasti/optički teleskop detaljnije promatrali naknadni sjaj eksplozije. Lokacija događaja istodobno se slala drugim opservatorijima diljem svijeta.
Takva brzina promijenila je astronomiju prolaznih pojava. Swift je 2005. prvi dovoljno brzo i precizno locirao kratki bljesak gama-zračenja i pronašao njegov rendgenski naknadni sjaj, čime je dao ključnu potporu modelu prema kojem ti događaji nastaju spajanjem neutronskih zvijezda. Godine 2009. otkrio je GRB 090423, tada najudaljeniji poznati bljesak gama-zračenja, čija je svjetlost do Zemlje putovala više od 13 milijardi godina.
Do dvadesete obljetnice misije Swift je promatrao oko 1.800 bljeskova gama-zračenja i 1.400 supernova, a njegovi su podaci korišteni u više od 6.600 znanstvenih radova. S vremenom je prerastao početnu ulogu i postao NASA-in višenamjenski instrument za praćenje eksplozija zvijezda, crnih rupa, plimnih poremećaja, kometa i drugih kratkotrajnih događaja.
Sunčeva aktivnost ubrzala je pad orbite
Swift se nalazi u niskoj Zemljinoj orbiti, gdje atmosfera nije potpuno nestala. Iznimno razrijeđene čestice zraka stalno stvaraju malen otpor, pa sateliti koji ne mogu redovito podizati vlastitu orbitu s vremenom gube visinu.
Posljednjih godina problem je postao ozbiljniji zbog pojačane Sunčeve aktivnosti. Sunčevo zračenje zagrijava gornje slojeve atmosfere, koji se šire prema većim visinama i tako povećavaju otpor satelitima. Swiftova orbita počela je padati brže nego što su NASA-ini modeli ranije predviđali.
Kako bi kupili vrijeme za spasilačku misiju, kontrolori su početkom 2026. obustavili znanstvena opažanja i promijenili položaj letjelice tako da pruža što manji otpor atmosferi. NASA je procjenjivala da bi prosječna visina morala ostati iznad približno 300 kilometara kako bi LINK imao realnu mogućnost izvesti planirano podizanje orbite.
Swift se 19. kolovoza nalazio na približno 345 kilometara visine. Pri lansiranju je bio na oko 600 kilometara. NASA sada očekuje ponovni ulazak u atmosferu još ove godine, dok se prema dostupnim informacijama to ne bi trebalo dogoditi prije listopada.
LINK neće spasiti Swift, ali njegova misija još nije završila
NASA je odustala od najrizičnijeg dijela operacije, ali LINK se neće odmah ugasiti. Katalyst će pokušati približiti letjelicu Swiftu i izvesti operacije susreta i leta u njegovoj neposrednoj blizini bez fizičkog hvatanja teleskopa. Cilj je prikupiti podatke koji bi mogli biti korisni pri budućem servisiranju satelita u orbiti.
“Ovo nije ishod kojem smo težili”, rekao je NASA-in administrator Jared Isaacman nakon odluke o prekidu pokušaja spašavanja. Naglasio je da će agencija iz LINK-ova približavanja Swiftu pokušati izvući što više podataka za buduće misije.
Projekt je bio iznimno brz. NASA je Katalystu ugovor dodijelila tek u rujnu 2025., što je tvrtki ostavilo manje od godinu dana za projektiranje, izgradnju, testiranje i lansiranje robotske servisne letjelice. Vrijednost ugovora iznosila je 30 milijuna dolara.
Neuspjeh ima i šire posljedice. Slična tehnologija razmatrala se kao mogući način produljenja života drugih velikih NASA-inih misija, uključujući Hubble, čija orbita također polako opada. Swift je trebao pokazati može li se satelit koji nikada nije bio projektiran za servisiranje ipak uhvatiti i premjestiti nakon desetljeća rada u svemiru.
Za sam Swift prostora za novi pokušaj gotovo više nema. Nakon više od dva desetljeća rada njegov će kraj doći zbog orbitalne mehanike, a ne zbog kvara znanstvenih instrumenata. Opservatorij koji je trebao raditi dvije godine na kraju je ostao aktivan deset puta dulje i postao jedan od glavnih sustava upozorenja kada se negdje na nebu dogodi nešto naglo, kratkotrajno i dovoljno snažno da privuče pozornost teleskopa širom svijeta.
