Ogromni sloj plovućca i pepela pronađen zakopan pod vodom u kalderi Santorini ukazuje na to da je erupcija iz 726. godine bila mnogo veća nego što se mislilo.
Ova drevna erupcija vulkana Santorini, koja se odigrala prije više od tisuću godina, pokazala je razmjere daleko veće od onih koje su prethodno bile zabilježene, sugerirajući da eksplozivne erupcije mogu nastati i tijekom razdoblja koja se smatraju relativno mirnim, kako otkriva nedavno istraživanje.
Santorini, podvodni vulkan smješten u nizu vulkana zvanom Helenski otočni luk koji se prostire između Grčke i Turske, poznat je po svojim snažnim erupcijama koje mogu rezultirati urušavanjem zemljine površine iznad magmatske komore, čime se stvara kaldera ogromnih proporcija. Posljednja erupcija takve veličine na Santoriniju, nazvana Minojska erupcija, odigrala se 1600. godine prije Krista. Ta erupcija radikalno je preoblikovala geografski izgled regije, pretvarajući što je nekad bio jedinstveni otok u današnji arhipelag.
Preispitivanje trenutačnih modela
Tradicionalno se vjeruje da periodi nakon velikih erupcija obuhvaćaju fazu regeneracije vulkana, tijekom koje se magmatska komora postepeno puni, omogućavajući samo manje erupcije. No, snažna erupcija koja se dogodila 726. godine natjerala je znanstvenike na ponovno preispitivanje ovog modela vulkanske aktivnosti, posebno u “tišim” razdobljima, prema studiji objavljenoj u časopisu Nature Geoscience.
Povijesni izvori detaljno opisuju događaje ljeta 726. godine, kada su vode unutar Santorini kaldera postale nemirne, bujajući do točke vrenja, dok je nebom dominirao gusti oblak dima, signalizirajući seriju piroklastičnih erupcija. Ove erupcije, karakterizirane izbacivanjem usijanog pepela, plinova i stijena, generirale su masivne količine plovućca koje su zatim prekrile morsku površinu, prostirući se sve do obala Makedonije i Male Azije, preko 400 kilometara daleko.
Dok su prethodna istraživanja ove erupcije identificirala samo tanak sloj plovućca na Palea Kameni, jednom od otoka u središtu Santorini kaldera, nova otkrića pokazuju znatno veći opseg erupcije, sličan onome kod nedavne erupcije vulkana Tonga 2022. godine.
Za detaljnije istraživanje erupcije, tim istraživača proveo je bušenja na različitim lokacijama oko vulkana. Analiza prikupljenih sedimentnih jezgri otkrila je debeli sloj plovućca i pepela, ukazujući na to da je erupcija izbacila oko 0,7 kubičnih milja (3,1 kubičnih kilometara) materijala, što je ekvivalentno volumenu od otprilike milijun olimpijskih bazena. Ovaj nalaz upućuje na potencijal Santorini kaldera za generiranje velikih eksplozivnih erupcija čak i u razdoblju kada bi, teorijski, trebala biti u fazi oporavka.
Minojska erupcija
Minojska erupcija, jedna od najrazornijih vulkanskih katastrofa u pisanoj ljudskoj povijesti, dogodila se na otoku Thera u Egejskom moru tijekom 2. tisućljeća pr. Kr. Točno datiranje ovog događaja ostaje predmet rasprava – arheološki dokazi upućuju na 16. stoljeće pr. Kr., dok radiougljično datiranje sugerira da se erupcija dogodila čak stoljeće ranije. Udarni val erupcije uništio je većinu otoka, uključujući minojska naselja poput Akrotirija, dok su snažni potresi i tsunamiji uzrokovali velike štete na sjevernoj obali Krete. Unatoč razornoj snazi, nema dokaza o ljudskim žrtvama jer je stanovništvo vjerojatno napustilo otok prije erupcije.
Iako se nekoć smatralo da je ova erupcija izravno dovela do propasti minojske civilizacije, danas znanstvenici vjeruju da je kultura opstala još oko 150 godina nakon katastrofe. Međutim, postoje indicije da je erupcija uzrokovala značajne klimatske promjene u regiji, potencijalno utječući na političke prevrate u Egiptu, loše prinose u Kini i inspirirajući mitove u grčkoj mitologiji. Neki istraživači povezuju ovaj događaj s biblijskim pričama iz Knjige Izlaska, iako ta teorija ostaje predmet rasprave. Iako nije sačuvana izravna pisana evidencija o erupciji, njezin utjecaj na drevne civilizacije bio je neosporan. Otok Santorini bio je obnovljen i ponovno naseljen oko 900. pr. Kr., a danas ima oko 16 000 stanovnika.
🔵 Pridružite se razgovoru!
Imate nešto za podijeliti ili raspraviti? Povežite se s nama na Facebooku i pridružite se zajednici znatiželjnih istraživača u našem Telegram kanalu. Za najnovija otkrića i uvide, pratite nas i na Google Vijestima.
