ESA je objavila niz videozapisa koji oduzimaju dah i prikazuju što je Solar Orbiter vidio tijekom svog puta prema Suncu. Europska svemirska agencija također je objavila fotografiju Sunčevog južnog pola u najvišoj razlučivosti.
Prvi bliski pristup Solar Orbitera Suncu otkrio je spektakularne slike, filmove i podatke, uključujući snažne baklje, zadivljujući pogled na solarne polove i radoznalog solarnog ježa. Analiza podataka misije koju vodi ESA tek počinje, ali već postoje brojni izvanredni uvidi u magnetsko ponašanje Sunca i utjecaja Sunca na okolni svemir.
Najbliži pristup Solar Orbitera Suncu dogodio se 26. ožujka. Letjelica je bila u Merkurovoj orbiti, na jednoj trećini udaljenosti između Sunca i Zemlje, a toplinski štit izgrađen za zaštitu letjelice mjerio je temperature oko 500°C. Njegova inovativna tehnologija raspršila je tu toplinu i održala letjelicu sigurnom i funkcionalnom unatoč temperaturama.
Na Solar Orbiteru nalazi se ukupno deset instrumenata – devet ESA-ih i jedan NASA-in – i svi rade zajedno kako bi pružili neviđeni uvid u operacije naše lokalne zvijezde.
Solar Orbiter ima ugrađene senzore koji promatraju Sunce na daljinu te in-situ instrumente koji mjere lokalne uvjete u solarnom vjetru milijunima kilometara od Sunca. To omogućuje znanstvenicima da povežu ono što vide da se događa na Suncu s onim što osjeća na mjestu Orbitera u solarnom vjetru milijunima kilometara od Sunca.
Kada se letjelica približi Suncu tijekom perihela, pomoću instrumenta za daljinsko ispitivanje vidljivi su finiji detalji.
Osim promatranja nekoliko solarnih baklji Solar Orbiter također je promatrao izbijanje koronalne mase prema Zemlji, što je istraživačima omogućilo izračunavanje prognoze svemirskog vremena u stvarnom vremenu – zadatak koji postaje sve važniji budući da svemirsko vrijeme prijeti tehnologiji i astronautima. Solar Orbiter također je snimio fotografije kometa.
„Slike doista oduzimaju dah,“ rekao je David Berghmans, Royal Observatory of Belgium i glavni istraživač instrumenta Extreme Ultraviolet Imagera (EUI).
EUI ima zadatak snimiti slike visoke razlučivosti nižih slojeva Sunčeve atmosfere, regije nazvane solarna korona. Prema riječima stručnjaka, upravo se u ovoj regiji događa najviše solarne aktivnosti povezane sa svemirskim vremenom, zbog čega je ovo područje od velikog interesa za istraživače.
Za EUI tim sljedeći korak je razumijevanje onoga što vide. Solar Orbiter otkriva veliku aktivnost na Suncu u vrlo malim razmjerima, tako da to nije lak zadatak. Kada promatraju značajku ili događaj koji ne mogu prepoznati, moraju provjeriti prethodna promatranja Sunca od strane drugih svemirskih misija kako bi utvrdili jesu li vidjeli nešto slično u prošlosti.
„Čak i da Solar Obiter sutra prestane uzimati podatke, bio bih zauzet godinama pokušavajući shvatiti sve ove stvari,“ kaže David Berghmans.
Tijekom ovog perihela uočeno je nešto značajno – osobina koju istraživači nazivaju ježom. Promjer mu je 25 000 km, a sadrži šiljke vrućih i hladnih plinova koji zrače u svim smjerovima – otuda i njegovo ime.
Primarni znanstveni cilj Solar Orbitera je proučavanje veze između Sunca i heliosfere. Heliosfera se proteže izvan planeta našeg Sunčevog sustava i najbolje je opisati kao divovski kozmički mjehur.
Sunčev vjetar prvenstveno se sastoji od električnih nabijenih čestica koje su emitirane sa Sunca. Kao rezultat njihovog kretanja i magnetskih polja povezanih sa Suncem, te čestice utječu na svemirsko vrijeme.
Kako bi dobili potpunu sliku o učincima koje Sunce ima na heliosferu, istraživači će morati pratiti rezultate od in-situ instrumenata (koji su bilježili čestice i magnetska polja) do događaja na površini Sunca ili blizu nje. Ti se događaji bilježe daljinskim otkrivanjem.
Zbog složenog magnetskog okruženja oko Sunca pratiti događaje čestica natrag do Sunca duž ‘autocesta’ linija magnetskog polja, dakako, nije lak zadatak. Međutim, što se letjelica više približava Suncu, to će ovaj zadatak postajati lakši. Zasad se rezultati prvog perihela čine vrlo obećavajućim za Solar Orbiter.
‘Solar Orbiter’ približava se Suncu više nego ijedna letjelica do sad
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
