Istraživački tim okupljen oko projekta MASCOT – koji se bavi proučavanjem galaktičkih plinova – donio je prve spoznaje koje nam pomažu razumjeti evoluciju galaksija.
Galaktički plin
Naizgled nepromjenjive galaksije su u stanju fluktuacije motivirane raznim čimbenicima koji pokreću njihovu evoluciju. Među njima se ističe formiranje zvijezda, koje se rađaju iz velikih i hladnih oblaka molekularnog plina i čija brojnost ovisi o raspoloživom plinu.
Projekt MASCOT, koji promovira Europski južni opservatorij (ESO) i uz sudjelovanje Instituta za astrofiziku Andaluzije (IAA-CSIC), rođen je za proučavanje ovog hladnog plina, ključnog za razumijevanje galaktičke evolucije. Kao naslijeđe, odnosno javno i otvoreno objavljivanje podataka, projekt je upravo objavio svoje prve rezultate, s detaljnim promatranjima dvjestotinjak galaksija.
Evolucija galaksija
Galaksije koje promatramo u trenutnom svemiru pokazuju široku paletu svojstava, ali se obično klasificiraju kao plave i crvene, odnosno galaksije koje tvore zvijezde i mutne galaksije u kojima se zvijezde jedva rađaju.
Ipak, kako pojašnjava kaže Sara Cazzoli, istraživačica s Instituta za astrofiziku Andaluzije (IAA-CSIC) koja sudjeluje u projektu, „nekoliko galaksija pokazuje srednje karakteristike i nalazi se u takozvanoj ‘zelenoj dolini’, što predstavlja problem: da je proces galaktičke evolucije jednostavno stvar sporog iscrpljivanja plina, očekivali bismo da ćemo vidjeti mnogo više galaksija u zelenoj dolini. Dakle, neki mehanizam mora zaustavljati stvaranje zvijezda, čineći prijelaz iz plave u crvenu relativno brzim.“
Projekt MASCOT
MASCOT, pod vodstvom Dominike Wylezalek (Sveučilište u Heidelbergu), detaljno će proučiti skup galaksija iz baze podataka MaNGA (Mapping Nearby Galaxies at Apache Point Observatory), projekta koji je promatrao deset tisuća galaksija i dao dvodimenzionalne karte različitih podataka o galaksijama (kao, primjerice, brzine, starosti zvijezda u galaksijama, obilje elemenata ili brzina stvaranja zvijezda).
Međutim, MaNGA nije dao podatke o hladnoj fazi plina. Upravo je to fokus projekta MASCOT, koji će proučavati sadržaj molekularnog plina koji je dostupan za stvaranje zvijezda, kao i odnos između svojstava molekularnog plina, kao što su masa i kinematika, te brzine stvaranja zvijezda i sastava.
Prvi rezultati i daljnje istraživanje
U ovoj prvoj seriji podataka znanstveni tim je primijetio – povezujući masu molekularnog plina sa starošću zvijezda – da galaksije s manje plina obično pokazuju starije zvjezdane populacije u blizini galaktičkog centra, što je pokazatelj da se gašenje galaksija, ili promjena iz plave u crvenu, događa iznutra prema van.
„Povratne informacije zbog aktivnosti supermasivnih crnih rupa i/ili nasilnog formiranja zvijezda istražuju se kako bi se objasnilo ovo hlađenje. Ti procesi mogu potaknuti stvaranje velikih gibanja plina, galaktičkih supervjetrova, i tako zagrijati hladni međuzvjezdani medij. To usporava dolje ili, u najekstremnijim slučajevima, zaustavlja stvaranje zvijezda, prvo u središtu galaksija, a zatim u perifernijim područjima“, kaže Sara Cazzoli, članica projekta.
Dosadašnje istraživanje projekta MASCOT provedeno je na temelju nešto više od polovice ukupne količine podataka (oko 1400 sati dostupnog promatranja). Ukupni proučavani uzorak u konačnici će biti oko 250 do 300 galaksija.
Otkrivena kružna struktura supermasivne crne rupe u središtu naše galaksije
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
