Mali je, ali postoji. Svi smo navikli na nevjerojatne fotografije Jupitera koje nam redovito pruža NASA-ina misija Juno. Mnoge od tih fotografija obrađuju volonteri, tzv. “građanski znanstvenici,” i prikazuju vrtložne oblake Jupitera u zadivljujućim detaljima zahvaljujući JunoCam kameri. Nedavno je JunoCam snimila nešto posebno. Pažljivo pogledajte usporedne slike Jupitera od 7. ožujka 2024. i vidjet ćete malu točkicu koja prelazi preko Velike crvene pjege na lijevoj slici, a koja nije prisutna na desnoj. To je mali unutarnji mjesec Amalteja, promjera manje od 100 kilometra. Fotografija je snimljena tijekom 59. perijova (“bliski prelet”) “Kralja planeta,” na udaljenosti od 265.000 kilometara (oko dvije trećine udaljenosti Zemlja-Mjesec).
Amalteja, ‘neuhvatljivi’ mjesec
Ovaj ‘neuhvatljivi’ mjesec otkrio je poznati astronom i promatrač E.E. Barnard noću 9. rujna 1892. Barnard je koristio refraktor teleskop promjera 91 centimetar na opservatoriju Lick kako bi uočio mjesec magnitude +14, koji se nikada ne udaljava daleko od Jupitera (manje od prividnog promjera planeta) u svojoj 12-satnoj orbiti. Amalteja ima posebnost kao posljednji mjesec otkriven izravnim vizualnim promatranjem, i prvi mjesec Jupitera otkriven nakon što je Galileo uočio četiri glavna Galilejeva mjeseca 1610. godine. Danas je poznato da Jupiter ima 95 mjeseca, većinom uhvaćenih asteroida. Oni su uglavnom otkriveni fotografiranjem i tijekom preleta letjelica.
Poput drugih malih mjeseca, Amalteja nije dovoljno velika da bi se oblikovala u sferu. Umjesto toga, poput Marsovih mjeseca Phobos i Deimos, Amalteja je asteroid u obliku krumpira. Također, Amalteja je najcrveniji objekt u Sunčevom sustavu i zasigurno prolazi kroz ozbiljne plimske sile zbog ogromnog gravitacijskog polja Jupitera.
180.000 kilometara od Jupitera
Amalteja je smještena 180.000 kilometara od Jupitera, nešto više od 100.000 kilometara izvan Jupiterove Rocheove granice. Bliže Jupiteru, Amalteja bi bila rastrgana. Najbliži mjesec, Metis, jedva izbjegava ovaj limit.
Letjelice Voyager 1 i 2 dale su nam prve mutne prikaze mjeseca. NASA-in jedini drugi orbiter Jupitera Galileo pružio nam je najbolje slike mjeseca do sada, s preleta udaljenog 374.000 kilometara 26. studenog 1999. Te fotografije otkrivaju nepravilan svijet, sličan Marsovom mjesecu Deimos. S površine Amalteje, Jupiter bi pružao nevjerojatan prizor, zauzimajući gotovo polovicu neba, s promjerom od 42 stupnja.
Misija Juno
Juno je lansiran s Cape Canaverala 5. kolovoza 2011. Misija je stigla do Jupitera 5. srpnja 2016. Misija istražuje unutrašnjost Jupitera te njegovo magnetsko i radijacijsko okruženje. Juno će odgovoriti na ključna pitanja, uključujući ima li planet čvrstu jezgru.
Juno je prva misija na vanjske planete koja koristi solarnu energiju (za razliku od nuklearne) što znači da je nominalna široka orbita bila zamišljena kako bi se izbjeglo oštećenje solarnih panela od zračenja. Inženjeri su dopustili letjelici da uđe unutar unutarnjih mjeseca Jupitera tek tijekom produžene i završne faze misije. Juno će raditi barem do rujna 2025. Dvije nove misije kreću prema Jupiteru; ESA-in JUICE (Jupiter Icy moons Explorer) lansiran 14. travnja 2023., i NASA-in Europa Clipper, koji će biti lansiran u listopadu 2024.
