Kada Sunce zađe na Marsu, većina rovera odlazi na “spavanje”… ali ne uvijek. Iako je noć na Crvenom planetu obično vrijeme mirovanja za robotske istraživače, NASA-ini roveri Curiosity i Perseverance povremeno rade “prekovremeno” kako bi zabilježili prizore koje je nemoguće vidjeti danju. Od osvijetljenih bušotina do prvih snimki aurore i međuzvjezdanih posjetitelja, noćna fotografija na Marsu postaje sve važniji alat za razumijevanje našeg planetarnog susjeda.
Najnoviji primjer noćnog rada dolazi od veterana Curiosity rovera, koji je iskoristio svoja LED svjetla za detaljno proučavanje nedavno izbušene rupe u stijeni. Iako rover buši stijene još od svog dolaska u kolovozu 2012., korištenje umjetne rasvjete instrumenta MAHLI (Mars Hand Lens Imager) rijetka je pojava. Budući da je Curiosity prvi rover na nuklearni pogon, ne ovisi o sunčevoj svjetlosti za energiju, no noćni rad mora imati znanstveno opravdanje.
Svjetlo u tami kratera
Glavni razlog za rad u mraku bila je mogućnost uočavanja različitih slojeva unutar izbušene rupe pomoću MAHLI-jevih svjetala. Ova tehnika nije korištena već neko vrijeme jer je Curiosity morao promijeniti svoj pristup bušenju, a rezultirajuće rupe obično su bile previše grube za takvu vrstu osvijetljene analize.
Međutim, 6. prosinca 2025. godine ukazala se jedinstvena prilika. Rupa izbušena tri tjedna ranije u stijeni nazvanoj “Nevado Sajama” pokazala se idealno glatkom za ova specifična promatranja, omogućujući roveru da zaviri u geološku prošlost Marsa pod svjetlima reflektora.
Aurora i međuzvjezdani gost
Curiosityjev napredniji kolega, rover Perseverance, također je bio zaposlen noću. U svibnju 2025. godine zabilježio je povijesni trenutak – prvu detekciju aurore u vidljivom dijelu spektra na Marsu. Ovo je bio dvostruki uspjeh jer je riječ o prvoj detekciji bilo koje vrste aurore s tla na nekom drugom planetarnom tijelu osim Zemlje. “Po prvi put ikada, vidljiva aurora promatrana je na Marsu. Zabilježena je pomoću dva instrumenta na roveru Mars 2020 Perseverance, spektrometra SuperCam i kamere Mastcam-Z”, objasnila je za IFLScience dr. Elise Wright Knutsen sa Sveučilišta u Oslu.
Iako su snimke aurore s Perseverancea daleko od spektakularnih astrofotografija na koje smo navikli na Zemlji, one su znanstveno neprocjenjive s obzirom na to da rover nije dizajniran za noćna promatranja neba. Ograničenja kamere postala su još očitija kada je Perseverance u listopadu snimio međuzvjezdani komet 3I/ATLAS.
Ovaj misteriozni objekt, koji bi mogao biti dvostruko stariji od Sunčevog sustava, proletio je na udaljenosti od 30 milijuna kilometara od Crvenog planeta. Na snimkama se komet vidi tek kao mala, mutna mrlja, no kontekst je zapanjujući: robot na drugom planetu snimio je posjetitelja iz dubokog svemira. Noćni rad marsovskih rovera, iako rijedak, nastavlja donositi otkrića koja mijenjaju naš pogled na svemir
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
