Venera je ipak geološki aktivna.
Proučavajući stare radarske podatke prikupljene još početkom 1990-ih NASA-inom svemirskom letjelicom Magellan, znanstvenici su ustanovili da je Venera danas i dalje geološki aktivna, a njezina tektonika ploča daleko je sličnija Zemljinoj nego što se mislilo.
Zemlja i Venera nastale su gotovo istodobno, nalaze se na bliskoj udaljenosti od Sunca i slične su veličine. Ipak, jedan se planet danas pokazao zelenim i punim života, dok se drugi pretvorio u jedno od najnegostoljubivijih mjesta u cijelom Sunčevom sustavu – vruć do stotina stupnjeva, prekriven vulkanskim “ožiljcima”, s nevjerojatno debelom, turbulentnom i otrovnom atmosferom.
Razlog ove razlike nije u potpunosti shvaćen. No, to može djelomično biti zbog razlika u strukturi i dinamici unutrašnjosti Venere i Zemlje. Zemljina litosfera sastoji se od golemih ploča koje plutaju na površini rastaljenog plašta, koje ih, miješajući se, neprestano i aktivno pomiču, “grade” nove oceanske ploče i sudaraju kontinente. Postoji li ta tektonika ploča na Veneri, do sada nije bilo potpuno jasno.
Neki dokazi ukazuju da je kora susjednog planeta pregusta i premasivna da bi takva kretanja mogla postojati. Međutim, mnogi znanstvenici vjeruju da tektonika na Veneri postoji, iako u oslabljenom obliku. Njene su litosferske ploče međusobno usko povezane i kreću se puno slabije nego na Zemlji.
Ipak, kretnje postoje – i bilo ih je moguće demonstrirati pomoću arhivskih podataka prikupljenih još početkom 1990-ih NASA-inom svemirskom letjelicom Magellan.
U radarskim podacima, planetarni znanstvenik Sveučilišta Sjeverne Karoline Paul Byrne i njegovi kolege ispitivali su prostrane litosferske ploče na površini venerijanske nizine. Njihova struktura ukazuje na interakcije između površine i unutrašnjosti, “nepoznate bilo gdje u Sunčevom sustavu, osim kontinentalnih ploča na Zemlji”.
Očigledno je da struje Venerijskog plašta uzrokuju bočna(vodoravna) pomicanja litosferskih ploča, što podsjeća na kretanje ledenih blokova u proljetnom rezervoaru.
To nam ukazuje na to da je Venera i danas geološki aktivna, a njena tektonika ploča doista je “sredina” između velike aktivnosti Zemlje i potpuno nepokretnih svjetova poput Marsa čija je kora čvrsta smrznuta ljuska.
Srećom, mnoštvo istraživačkih misija na Veneri već je potvrđeno posljednjih mjeseci. Nedavno je NASA najavila dvije nove robotske letjelice koje će biti lansirane krajem 2020-ih. Rusija i Indija također su objavile vlastite planove koji uključuju svemirske letjelice, koje će također biti poslane kasnije ovog desetljeća.
Ispostavilo se da Venera ima veće sličnosti sa Zemljom nego što se prije mislilo. Nema boljeg vremena za obnavljanje znanstvenih studija o planetima nego sada. Svaka od već najavljenih misija imat će drugačiji skup zadataka što znači da ćemo za jedno desetljeće o Veneri znati puno više nego što znamo sada.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Andrews, R. G. (2021, June 22). Venus Lacks Plate Tectonics. But It Has Something Much More Quirky. The New York Times.
• Byrne, P. K., Ghail, R. C., Şengör, A. M. C., James, P. B., Klimczak, C., & Solomon, S. C. (2021, June 29). A globally fragmented and mobile lithosphere on Venus. PNAS.
• Crane, L. (2021, June 21). Venus has huge land masses that jostle about like Earth’s continents. New Scientist.
• O’Neill, M. (2021, June 22). Signs of Geological Activity Discovered on Venus. SciTechDaily.
• Rincon, P. (2021, June 22). Signs of geological activity found on Venus. BBC News.
• Strickland, A. (2021, June 21). Venus may still be active based on ‘pack ice’ finding. CNN.
