kozmos.hr
Svemir

Nove NASA-ine misije na Veneru

nove-misije-na-veneru
objavljeno

Planirano je da jedna misija ima zadatak proučiti Venerinu atmosferu, dok bi druga mapirala njenu površinu.

U srijedu navečer je NASA-in administrator objavio kako je Venera izabrana za dvije sljedeće robotske misije. Misije su dobile imena DAVINCI+ i VERITAS.

Iako su Zemlja i Venera slične veličine, karakteristike su im dosta različite. Dok zemlja vrvi životom i oceanima, Venera je suh i prilično negostoljubiv planet. Venera se nalazi na 70 posto udaljenosti između Zemlje i Sunca, te su temperature na njoj prilično visoke.

Užareni krajolik prekrivaju oblaci sumoprne kiseline, dok se tanka atmosfera sastoji većinom od ugljikovog dioksida. Tlak na Veneri je 90 puta veći na Zemlji, što za posljedicu ima da se zrak blizu površine više ponaša kao tekućina, nego kao plin.

 

Neki znanstvenici smatraju kako je Venera u prošlosti bila jako slična po svim karakteristikama Zemlji. Pretpostavljaju da je imala oceane te moguće i život prije kojih 4 milijarde godina. Venera se u današnji negostoljubivi planet pretvorila najverojatnije zbog efekta stakleničkih plinova, te znanstvenici žele proučiti kako se to točno dogodilo. Venera je zapravo ogledalo u što bi se mogla pretvoriti Zemlja ako se ne pobrinemo o njoj.

https://kozmos.hr/10-stvari-koje-vjerojatno-niste-znali-o-veneri/

Misija je naravno nazvana po legendardnom znanstveniku, inovatoru i umjetniku Leonardo da Vinciju, a razlog je to što su znanstvenici zbog negostoljubivosti planeta morali biti najinovativniji do sad kod planiranja misije, te su kombinirali razna znanja i vještine, baš kao i Da Vinci.

 

Plan je da se misija DAVINCI+(eng. Deep Atmosphere Venus Investigation of Noble gases, Chemistry, and Imaging Plus) sastoji od letjelice i sonde. Letjelica će pratiti kretanje oblaka, te mapirati strukturu površine mjerenjem emisija topline koja uspije pobjeći kroz masivnu atmosferu. Sonda će se spustiti kroz atmosferu, uzimajući njene uzorke, te podatke o vjetrovima, tlaku i temperaturi. Sonda će također uslikati prve fotografije prastarog gorja Alpha Regio, kako bi tražila dokaze o tome da su nekadašnje površinske vode utjecale na strukturu površine. Cijelo spuštanje sonde iz letjelice na površinu trajat će oko sat vremena.

 

Lansiranje je planirano oko 2030., te su planirana dva preleta oko planeta prije spuštanja sonde. Preleti su dio inicijalne faze snimanja i proučavanja Venerine atmosfere, kako bi se pogodila prava područja i smanjili rizici. Dvije godine nakon što će se letjelica nalaziti u orbiti, ona će ispustiti sondu prema površini.

Druga misija, VERITAS (eng. Venus Emissivity, Radio Science, InSAR, Topography & Spectroscopy>) sadržavat će orbiter koji će snimiti visoko kvalitetne 3d karte planeta koristeći radar, dok će pomoću spektometra utvrđivati sastav površine Venere. Dodatno će se mjeriti gravitacijska privlačnost nad određenim područjima, što će pomoći shvatiti unutarnje geološke procese planeta.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr

Izvor:
NASA

The New York Times