Europska letjelica Mars Express snimila je sjeverni dio Shalbatana Vallis, jedne od velikih marsovskih dolina u blizini ekvatora. Taj krajolik izgleda kao presjek kroz više razdoblja povijesti Crvenog planeta: u njemu se vide tragovi katastrofalnih poplava, ohlađene lave, urušavanja tla, udarnih kratera i tamnog vulkanskog pepela koji su kasnije raznosili marsovski vjetrovi.
Shalbatana Vallis duga je oko 1.300 kilometara, gotovo koliko i Italija. Nastala je prije približno 3,5 milijardi godina, u vrijeme kada je Mars bio znatno aktivniji svijet, a voda je povremeno izbijala iz podzemlja i velikom snagom preoblikovala njegovu površinu.
Dolina koja nije nastala mirnom rijekom
Shalbatana Vallis nije tipična riječna dolina urezana dugotrajnim, mirnim tokom. Prema tumačenju Europske svemirske agencije, oblikovao ju je nagli prodor velikih količina podzemne vode na površinu Marsa.
Takve poplave nisu trajale kao zemaljske rijeke koje stoljećima ili tisućljećima postupno urezuju kanjone. Voda je ovdje vjerojatno izbijala silovito, tekla niz padinu i u relativno kratkom vremenu izdubila širok kanal u stijeni.
Na novoj snimci Mars Expressa vidi se sjeverni dio doline, gdje se glavni kanal blago savija kroz površinu. Danas je širok oko 10 kilometara i dubok oko 500 metara. U prošlosti je vjerojatno bio još dublji, ali su ga tijekom milijardi godina djelomično ispunili različiti slojevi materijala.
Jedan od najuočljivijih tragova kasnijih procesa jest tamni, plavo-crni nanos u posebno neravnom dijelu kanala. ESA ga tumači kao vulkanski pepeo koji su marsovski vjetrovi premještali i taložili nakon što je izvorni vodeni krajolik već bio promijenjen.
Mjesto gdje se susreću dva lica Marsa
Shalbatana Vallis nalazi se u prijelaznom području između dva vrlo različita marsovska krajolika. S jedne strane prostiru se stare južne visoravni, izrovane kraterima i oblikovane dugom geološkom prošlošću. S druge strane počinju glađe sjeverne nizine, među kojima je i Chryse Planitia, jedno od najnižih područja na Marsu.
Takav položaj nije samo geografski detalj. Mnogi veliki marsovski izljevni kanali završavaju upravo u području Chryse Planitije, zbog čega se već dugo raspravlja o mogućnosti da je ondje, u toplijem i vlažnijem razdoblju Marsove prošlosti, postojala velika vodena površina.
Zasluge: ESA/DLR/FU Berlin
Nova snimka ne dokazuje da je Chryse Planitia nekoć bila prekrivena oceanom. No Shalbatana Vallis jasno pokazuje zašto ta ideja traje. Kanal vodi prema nizinama u koje su se slijevale goleme količine vode, a njegove dimenzije upućuju na događaje znatno snažnije od kratkotrajnog topljenja leda ili povremenih površinskih tokova.
Danas je Mars hladan, suh planet s vrlo rijetkom atmosferom. Zato ovakvi oblici terena imaju posebnu znanstvenu težinu. Nisu samo reljefne crte na staroj površini, nego tragovi vremena u kojem je voda iz podzemlja mogla naglo izbiti na površinu i preoblikovati čitave dijelove planeta
Urušeno tlo otkriva što se događalo ispod površine
Na snimci se vidi i takozvani kaotični teren, jedan od prepoznatljivih marsovskih krajolika povezanih s velikim izljevnim kanalima. Riječ je o područjima ispunjenima nepravilnim blokovima, uzvišenjima i urušenim dijelovima tla.
Takav teren nastaje kada se led ili voda ispod površine destabiliziraju. Ako se podzemni led otopi ili ako voda naglo napusti prostor u kojem je bila zarobljena, tlo iznad gubi potporu. Površina se tada lomi, spušta i pretvara u neravan krajolik nalik razbijenoj ploči.
U Shalbatana Vallis takav se teren nalazi u širem dijelu kanala, blizu tamnog sloja vulkanskog pepela. To je važan detalj jer pokazuje da dolina nije rezultat samo jednog događaja. Najprije su je oblikovale goleme vode, zatim su je mijenjali urušavanje, vulkanski materijal, vjetrovi i kasniji geološki procesi.
Mars Express je sličan kaotični teren ranije snimio i u drugim dijelovima Marsa, među ostalim u područjima Pyrrhae Regio, Iani Chaos, Ariadnes Colles, Aram Chaos i Hydraotes Chaos. Shalbatana Vallis nije usamljena iznimka, nego jedan od krajolika koji pokazuju koliko je podzemna voda bila važna u povijesti Marsa.
Lava je prekrila dio starijeg krajolika
Voda nije jedina sila koja je oblikovala Shalbatana Vallis. Na dijelovima snimke površina je razmjerno glatka, što upućuje na to da je preko starijeg terena kasnije tekla lava.
Kako se lava hladila i stezala, površina se mjestimice naborala. Tako su nastali nepravilni grebeni kakvi se često vide u vulkanskim područjima Marsa. Oni pokazuju da se Shalbatana Vallis nastavila mijenjati i nakon što su je oblikovale drevne poplave. Isti teren kasnije su preoblikovali vulkanski procesi.
Na snimci se vide i brojni udarni krateri. Neki su još dobro očuvani, neki su istrošeni, a neki djelomično zatrpani kasnijim naslagama. Oko pojedinih kratera još se prepoznaje materijal izbačen pri udaru. Takvi detalji pomažu znanstvenicima složiti redoslijed događaja: što je nastalo prije, što je prekriveno, a koji su tragovi noviji.
Na pojedinim mjestima vide se i izolirana uzvišenja, odnosno meze. Riječ je o ostacima nekada više površine, od koje su erozija, urušavanje i drugi procesi tijekom vremena ostavili samo izdvojene dijelove. Mars Express je tako u jednom kadru zabilježio krajolik u kojem se prepoznaju tragovi drevnih poplava, lave, udara meteorita i dugog trošenja površine
Snimka je nastala kamerom High Resolution Stereo Camera (HRSC), jednim od osam znanstvenih instrumenata na letjelici Mars Express. Kamera snima površinu Marsa u boji i u tri dimenzije, što znanstvenicima omogućuje preciznije mjerenje visina, dubina i odnosa među različitim oblicima terena.
Mars Express istražuje Mars od 2003. godine. U više od dva desetljeća snimio je velik dio površine planeta i donio podatke koji su bitno promijenili razumijevanje njegove geološke prošlosti.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
