Voyager 1 trenutno se nalazi u međuzvjezdanom prostoru, 23,3 milijarde kilometara od Zemlje, no njegov sustav za kontrolu položaja odašilje neobične podatke koje NASA-ini inženjeri zasad ne mogu objasniti.
Sustav za kontrolu položaja odašilje nejasne podatke
Inženjerski tim, zadužen za NASA-inu 45 godina staru svemirsku letjelicu Voyager 1, pokušava riješiti neobičan problem. Naime, međuzvjezdana letjelica radi normalno, prima i izvršava naredbe sa Zemlje, zajedno sa prikupljanjem i vraćanjem znanstvenih podataka, no očitanja iz Sustava za artikulaciju i kontrolu položaja sonde (AACS) ne odražavaju ono što se zapravo događa na brodu.
AACS je također zadužen za kontrolu antene s visokim pojačanjem usmjerene prema Zemlji, što mu omogućuje slanje podataka. AACS još uvijek radi, međutim telemetrijski podaci koje vraća nisu važeći. Na primjer, podaci se mogu činiti nasumično generiranim ili ne odražavaju moguće stanje AACS-a. Problem nije pokrenuo nijedan ugrađeni sustav zaštite od kvara koji inače stavlja letjelicu u “sigurni način rada” (stanje u kojem se provode samo bitne operacije, dajući inženjerima vremena da dijagnosticiraju problem). Signal Voyagera 1 također nije oslabio, što sugerira da antena s visokim pojačanjem ostaje u propisnoj orijentaciji prema Zemlji.
Letjelica Voyager 1 zamijetila neobične zvukove u udaljenom svemiru
Tim istražuje uzroke
Tim će pomno pratiti signal i pokušati utvrditi dolaze li nevažeći podaci izravno iz AACS-a ili iz nekog drugog sustava uključenog u proizvodnju i slanje telemetrijskih podataka. Sve dok se priroda problema ne otkrije, teško je reći hoće li ove smetnje ubuduće utjecati na mogućnost letjelice da prikuplja i šalje podatke. Voyager 1 trenutno se nalazi 23,3 milijarde kilometara od Zemlje, a svjetlosti je potrebno 20 sati i 33 minute da pređe tu putanju. To znači da je potrebno otprilike dva dana da se pošalje poruka Voyageru 1 te da se dobije odgovor.
“Ovakva situacija je na neki način normalna u ovoj fazi misije”, smatra Suzanne Dodd, voditeljica projekta Voyager 1 i 2 u NASA-inom Laboratoriju za mlazni pogon (JPL) u južnoj Kaliforniji. “Obje su letjelice stare gotovo 45 godina, što je daleko više od planiranog trajanja misije. Također se nalaze u međuzvjezdanom prostoru odnosno okruženju s visokim zračenjem u koje dosad nije zašla niti jedna letjelica. Dakle, inženjerski tim nalazi se pred velikim izazovima. Ipak, ako postoji način da se riješi ovaj problem s AACS-om, naš će ga tim pronaći.”
15 stvari koje biste trebali znati o Voyageru 1, prvoj međuzvjezdanoj svemirskoj letjelici
45 godina u svemiru
Ako tim pronađe izvor anomalije, problem se može riješiti promjenama softvera ili korištenjem jednog od redundantnih hardverskih sustava svemirske letjelice. To svakako ne bi bio prvi put da se Voyagerov tim oslanjao na rezervni hardver. Slična situacija dogodila se i 2017. godine kada su primarni potisnici Voyagera 1 pokazali su znakove korozije pa su se inženjeri prebacili na drugi set potisnika koji su izvorno korišteni tijekom planetarnih susreta svemirske letjelice. Drugi par potisnika je radio, unatoč tome što nije bio korišten 37 godina.
U međuvremenu, Voyager 2, trenutačno 19,5 milijardi kilometara od Zemlje, nastavlja normalno raditi. Lansirani 1977. godine, oba Voyagera radila su mnogo dulje nego što je zamišljeno. Riječ je o jedinim letjelicama koje prikupljaju podatke iz međuzvjezdanog prostora. Informacije koje pružaju iz ove regije pomogle su u dubljem razumijevanju heliosfere, difuzne barijere koju Sunce stvara oko planeta u našem Sunčevom sustavu.
Svake godine, letjelice proizvode oko 4 vata manje električne energije, dodatno ograničavajući broj sustava koji se mogu pokrenuti. Inženjerski tim misije isključio je različite podsustave i grijače kako bi sačuvao snagu za znanstvene instrumente i kritične sustave. Niti jedan znanstveni instrument još nije isključen kao rezultat smanjenja snage, a tim Voyagera radi na tome da dvije svemirske letjelice ostanu u funkciji i nakon 2025. godine.
Voyager misija prije 36 godina poslala prve snimke Urana
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
