kozmos.hr
Jeste li znali?

15 stvari koje biste trebali znati o Voyageru 1, prvoj međuzvjezdanoj svemirskoj letjelici

objavljeno

Voyager 1 je svemirska letjelica koja je toliko daleko u svemiru da je postala prvi objekt stvoren od strane čovjeka koji je dospio u međuzvjezdani prostor. Putuje među zvijezdama, daleko od Zemlje, daleko od kuće. Voyager 1 postavljen je tako da se nikad ne vrati u naš zvjezdani sustav, a kamoli na Zemlju. Njegova misija; istražiti najudaljenije krajeve svemira.

1. 5. rujna 2020., obilježene su 43 godine otkako je NASA-ina svemirska letjelica Voyager 1 lansirana s rta Canaveral. 2012. godine postala je prvi objekt koji je ušao u neiscrtano, nikad prije viđeno područje svemira; međuzvjezdani prostor. Točnije, 25. kolovoza 2012. godine, na 122 astronomske jedinice, sonda je napustila takozvanu heliopauzu i tako postala prva koja je došla do međuzvjezdanog prostora.

2. Iako je ušla u povijest i nema više što dokazati, robotska sonda od 722 kg i danas je u funkciji, nastavljajući svoju proširenu misiju lociranja i proučavanja granica Sunčevog sustava, uključujući Kuiperov pojas i šire, kao i istražujući nepoznata prostranstva svemira, sve dok jednog dana ne ostane bez goriva i valovi se ne vrate na Zemlju, još jednom, zadnji put.

3. Dok se udaljava od naše zvijezde putuje brzinom od 38.026,77 milja na sat, gledajući izvanzemaljska nebesa koja niti jedan drugi umjetni objekt nikada nije vidio. (Njihovo mjesto prikazano na kozmičkoj karti možete provjeriti klikom ovdje.

4. Letjelica je nadmašila samu sebe. Njegova prvotna misija bila je posjetiti Jupiter i Saturn.

5. Bila je to prva sonda koja je pružila detaljne slike satelita tih planeta, kao i njihovih mjeseca u znanstvenom i astronomskom procvatu, što nam je pomoglo da bolje razumijemo kakvi su vanjski planeti Sunčevog sustava. Od tada smo prešli dug put u proučavanju Sunčevog sustava, ali podaci koje su svemirske letjelice Voyager 1 i Voyager 2 vraćale na Zemlju bili su imperativ u našem istraživanju Sunčevog sustava.

Slika: “Disko” poster misije Voyager 1. Izvor. NASA

 

6. Iako svemirska letjelica putuje nevjerojatno velikom brzinom, NASA-ini stručnjaci kažu da je sonda još daleko od napuštanja takozvanog Oortovog oblaka.

7. Procjenjuje se da će letjelica izaći iz oblaka za oko 17.700 godina. Oortov oblak je najudaljenije područje našeg Sunčevog sustava. Iako je astronomima još uvijek nejasan, vjeruje se da je Oortov oblak vrsta masivne sferne ljuske koja okružuje ostatak Sunčevog sustava. Uglavnom je sastavljen od ledenih komadića svemirskog otpada i vjerojatno sadrži milijarde, ako ne i bilijune takvih predmeta, veličine od nogometne lopte do planinskog lanca. Zapravo, ako nas znanost dobro posluži, tada je Oortov oblak vjerojatni izvor većine dugogodišnjih kometa.

8. Oortov oblak toliko je masivan da će Voyageru trebati nekoliko stotina godina da uđe u njega.

9. Voyager 1 trenutno je najudaljeniji objekt od Zemlje koji je čovjek stvorio i putuje bržom relativnom brzinom do Zemlje i Sunca od bilo koje druge svemirske sonde koja postoji.

10. Unatoč tome što je njegova sestra Voyager 2 lansirana 16 dana ranije, Voyager 2 nikada neće prestići Voyager 1.

11. Neće ni letjelica New Horizons koja nam je dala one nevjerojatne slike Plutona, njegovih mjeseca i objekata unutar Kuiperovog pojasa, iako je lansirana sa Zemlje brzinom većom od dviju letjelica Voyager.

12. Voyager 1 ima hiperboličku putanju i postigao je brzinu bijega, što znači da ga njegova orbita (13.) nikada neće vratiti natrag prema unutarnjim dijelovima našeg Sunčevog sustava. Obje letjelice Voyager premašile su predviđeni vijek trajanja. Svaka od letjelica dobiva svoju snagu iz tri RTG-a (radioizotopski termoelektrični generatori), za koje se očekuje da će generirati dovoljno energije da bi sonde mogle biti u komunikaciji sa Zemljom barem do 2025. godine.

S obzirom na to da se očekuje da će svemirska letjelica otputovati tamo gdje nikada nije bila nijedna druga svemirska letjelica, astronomi na Zemlji opremili su svemirsku letjelicu Voyager 1 porukom sa Zemlje, dizajniranom za čitanje potencijalnih vanzemaljskih civilizacija koje će jednog dana moći naići ili presresti njegovo putovanje kroz prostor.

14. I Voyager 1 i Voyager 2 nose male metalne pločice koje identificiraju njihovo vrijeme i mjesto porijekla. Što je još važnije, nose fonografsku ploču u obliku 12-inčnog pozlaćenog bakrenog diska koji sadrži ne samo zvukove i slike Zemlje već i detalje o raznolikosti života i kultura na našem planetu.

15.  Voyager 1 se u trenutku pisanja ovog članka nalazi na udaljenosti od 14,144,262,989 mi ili 152.16120013 AU od Zemlje.

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram- t.me/kozmoshr

Izvori:

NASA

Voyager Mission Status

Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.