NASA je predstavila četvero astronauta koji će letjeti na misiji Artemis III, sljedećem velikom koraku u programu povratka ljudi na Mjesec. No za razliku od ranijih očekivanja, ta posada neće kružiti oko Mjeseca niti se spustiti na njegovu površinu. Umjesto toga, u Zemljinoj orbiti testirat će najosjetljiviji dio budućeg lunarnog plana: spajanje letjelice Orion s komercijalnim landerima koji bi kasnije trebali dovesti astronaute do Mjesečeva tla.
Artemis III postaje velika generalna proba u Zemljinoj orbiti
Posadu Artemis III čine NASA-ini astronauti Randy Bresnik, Frank Rubio i Andre Douglas te astronaut Europske svemirske agencije Luca Parmitano. Bresnik će biti zapovjednik misije, Parmitano pilot, a Rubio i Douglas stručnjaci misije.
Objava posade stigla je nakon uspjeha Artemis II, misije koja je prije dva mjeseca poslala astronaute oko Mjeseca i nadmašila udaljenost koju je tijekom svoje dramatične misije dosegnuo Apollo 13. Artemis III sada otvara drukčiju fazu programa. Ne ide dalje od Artemis II, barem ne prostorno. Ide prema složenijem sustavu letenja.
Planirana misija trajat će oko dva tjedna i trebala bi poletjeti 2027. godine. Orion će s posadom ostati u niskoj Zemljinoj orbiti, gdje će NASA vježbati susretanje i pristajanje s probnim verzijama lunarnog landera. To je manevar bez kojeg nema sigurnog spuštanja na Mjesec u kasnijoj misiji.
Landeri SpaceX-a i Blue Origina sada su središte rizika
Program Artemis više ne ovisi samo o NASA-inoj raketi SLS i letjelici Orion. Za samo spuštanje na Mjesec ključni su landeri koje razvijaju dvije privatne tvrtke: SpaceX i Blue Origin.
SpaceX razvija lunarnu verziju Starshipa, dok Blue Origin radi na letjelici Blue Moon. Prema NASA-inom planu, Artemis III bi trebala pokazati mogu li se ti sustavi uklopiti u širu arhitekturu misije. Orion mora u orbiti pronaći lander, približiti mu se, sigurno pristati, provesti zajednička testiranja i zatim se odvojiti.
To zvuči jednostavno samo na papiru. U stvarnoj misiji riječ je o usklađivanju više velikih lansiranja, različitih letjelica, softvera, komunikacija, pogonskih sustava i procedura za posadu. NASA zato Artemis III sada tretira kao orbitalnu provjeru prije nego što astronauti ponovno krenu prema površini Mjeseca.
Blue Originov kvar pokazuje koliko je raspored tijesan
Blue Origin nedavno je dobio bolan podsjetnik koliko je razvoj takvih sustava nepredvidiv. Tijekom ispitivanja motora na lansirnoj rampi u Floridi eksplodirala je velika raketa te tvrtke. Eksplozija je zatresla obližnje kuće, a nebo iznad rampe nakratko je osvijetlila snažna narančasta vatrena kugla.
NASA zasad pokušava smiriti dojam da je riječ o udarcu koji bi mogao srušiti raspored. Jeremy Parsons iz NASA-e rekao je da se takvi neuspjesi u razvoju raketnih sustava promatraju kao dio procesa učenja te da agencija i dalje vjeruje kako će Blue Originov sustav biti spreman na vrijeme. No takvi incidenti jasno pokazuju zašto je Artemis III sada prije svega testna misija u Zemljinoj orbiti, a ne izravan pokušaj spuštanja astronauta na Mjesec.
Cilj programa ostaje isti: vratiti ljude na mjesečevu površinu prvi put nakon završetka programa Apollo. Prema sadašnjem rasporedu, prvo slijetanje u novoj arhitekturi programa planira se za Artemis IV 2028. godine, u području Mjesečeva južnog pola.
Posada koja neće sletjeti, ali bez koje nema sljedećeg slijetanja
Randy Bresnik nakon objave je rekao da posada dobro razumije odgovornost misije koja joj je povjerena. Andre Douglas, kojemu će ovo biti prvi let u svemir, trenutak je opisao osobnije: rekao je da mu misli jure, ali da mu je srce puno.
Ta izjava dobro opisuje položaj ove posade. Bresnik, Rubio, Douglas i Parmitano neće ostaviti tragove u mjesečevoj prašini. Njihov zadatak bit će manje spektakularan za javnost, ali tehnički iznimno važan. Moraju pokazati da se Orion može sigurno povezati s novom generacijom letjelica za spuštanje na Mjesec i da se cijeli postupak može izvesti dovoljno pouzdano za kasniju misiju s astronautima prema mjesečevoj površini.
Program Artemis pritom sve jasnije prerasta okvir jednokratnog povratka na Mjesec. NASA je u svibnju dodijelila stotine milijuna dolara ugovora za razvoj landera, rovera i letjelica koje bi jednog dana mogle služiti budućoj lunarnoj postaji. Prema NASA-inom administratoru Jaredu Isaacmanu, dugoročni cilj prisutnosti na Mjesecu jest stvoriti temelje za kasniju ljudsku ekspediciju prema Marsu.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
