Rijeke su tijekom 2022. u svjetska mora prenijele oko 263.000 tona mikroplastike, procjenjuju autori rada objavljenog u časopisu Science. Model pokazuje i da se prijenos pojačava tijekom kišnih sezona i razdoblja visokog vodostaja.
Procjena se ne temelji na izravnim mjerenjima u svakoj svjetskoj rijeci. Istraživači su postojeće podatke o mikroplastici povezali s podacima o protoku i oborinama. Model uzima u obzir i koncentraciju čestica i količinu vode, pa procjenjuje kako se dnevni prijenos mijenja tijekom godine. Oko 96 posto procijenjene količine, navode autori, potječe iz zemalja globalnog juga; istočna i jugoistočna Azija izdvajaju se kao najizraženija žarišta.
Kišna sezona nosi velik dio godišnjeg prijenosa
Autori su izdvojili osam rijeka koje su u more prenijele najveće količine mikroplastike. U njima je tijekom kišne sezone u prosjeku završilo oko 70 posto godišnjeg prijenosa. Mjerenja provedena samo u sušnom razdoblju mogu propustiti velik dio godišnje količine, dok jedan uzorak uzet za vrijeme poplave ne pokazuje prosjek kroz godinu.
U oko 70 posto riječnih slivova model je pokazao da se tijekom kišnih razdoblja povećava i koncentracija mikroplastike u vodi. Uz veći protok, to znači da rijeke odnose više čestica nego što bi se očekivalo samo iz količine vode. Oko 80 posto slivova s takvim porastom koncentracije nalazi se u zemljama globalnog juga.
Obilne kiše mogu pokrenuti plastiku nakupljenu na kopnu
Pljuskovi, poplave i monsunske kiše mogu odnijeti plastične čestice s gradskih površina, iz tla i drugih dijelova sliva u potoke i rijeke. Kad vodostaj naglo poraste, dio materijala može završiti u moru. Autori taj proces navode kao moguće objašnjenje naglih skokova u prijenosu, no model ne prati pojedinačne čestice od mjesta na kojem su odbačene do riječnog ušća.
Prema procjeni, polietilen i polipropilen čine oko polovice mase mikroplastike koju rijeke prenose u more. Oba polimera imaju manju gustoću od vode pa mogu plutati na površini. Riječ je o udjelu u ukupnoj masi, a ne o broju čestica.
Plastično onečišćenje zabilježeno je i u udaljenim područjima poput Arktika.
Procjena ne pokazuje koliko plastike prenose hrvatske rijeke
Ukupna procjena odnosi se na 2022. godinu i sama po sebi ne pokazuje raste li iz godine u godinu količina mikroplastike koja dospijeva u more. Autori nisu izračunali poseban iznos za hrvatske rijeke. Rezultat ovisi o dostupnim podacima i pretpostavkama modela.
Mjerenja kroz cijelu godinu, uključujući kišna razdoblja i visoke vodostaje, pomogla bi utvrditi koliki dio mikroplastike rijeke prenose pri uobičajenom protoku, a koliki stigne u more u kratkim naletima nakon obilnih oborina.
