Zemlja i okoliš

Više zelenila povezano s manjom izloženošću ptica vrućini

Analiza 1.039 gradova povezuje veću količinu i bolju kvalitetu zelenih površina s manjom izloženošću ptica ekstremnoj vrućini.

Ptice u sjeni drveća u zelenom gradskom parku.

Analiza podataka iz 1.039 gradova povezuje veću količinu i bolju kvalitetu zelenih površina s manjom izloženošću ptica ekstremnoj vrućini. U radu objavljenom u časopisu Nature Communications istraživači su procijenili i kako bi širenje zelenila moglo utjecati na toplinske uvjete i raznolikost ptica.

U gradovima s više ili kvalitetnijim zelenim površinama procijenjena izloženost ptica ekstremnoj vrućini bila je 23 do 34 posto niža. Pokazatelj opisuje toplinske uvjete u okolišu ptica; ne govori koliko je jedinki stradalo niti mjeri njihovu tjelesnu temperaturu.

Istraživači su podatke o pticama usporedili s okolišnim pokazateljima i satelitskim mjerenjima za gradove diljem svijeta. Utvrdili su povezanost između zelenila i toplinskih uvjeta, no analiza sama ne dokazuje da zelenilo uzrokuje razlike među gradovima.

Drveće pruža sjenu, a biljke mogu ublažiti zagrijavanje isparavanjem vode. Zeleni prostori pticama mogu ponuditi zaklon, mjesta za gniježđenje i izvore hrane. Učinak ovisi o lokalnim uvjetima: parkovi se razlikuju po krošnjama, vegetaciji i položaju, pa prosjek za cijeli grad ne opisuje svaku zelenu površinu.

Što pokazuju scenariji širenja zelenila

U scenarijima u kojima bi se zelene površine proširile za dodatnih pet do deset posto ukupne površine grada, model je procijenio najveće smanjenje izloženosti ptica vrućini. Riječ je o modeliranim mogućnostima, a ne o rezultatima zahvata provedenih u konkretnim gradovima.

Bolja kvaliteta zelenih površina također je bila povezana s manjom izloženošću vrućini i većom raznolikošću ptica. U scenarijima s više ili kvalitetnijim zelenilom model je procijenio dva do tri posto veću raznolikost ptica na globalnoj razini. Ta se razlika odnosi na broj vrsta, a ne na broj jedinki u svakom gradu.

Studija ne izdvaja hrvatske gradove

Studija donosi globalnu usporedbu, ali ne daje zasebne rezultate za Zagreb, Split ili druge hrvatske gradove. Klima, gustoća gradnje, sastav vegetacije i raspored zelenih površina razlikuju se od grada do grada. Za procjenu konkretnih mjera potrebni su lokalni podaci o klimi, zelenim površinama i vrstama koje ondje žive.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.

Izvori i znanstvena publikacija

Urban greening strategies for mitigating heat exposure and enhancing bird diversity. Nature Communications. 2026

Teme
  • bioraznolikost
  • gradsko zelenilo
  • ptice

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.