kozmos.hr
  • Naslovnica
  • /
  • Znanost
  • /
  • Svjetska ‘plastična poplava’ ozbiljno je zahvatila Arktik
Znanost

Svjetska ‘plastična poplava’ ozbiljno je zahvatila Arktik

Arktik. Izvor: Depositphotos.com.
objavljeno

Međunarodno pregledno istraživanje na kojem su radili znanstvenici s Instituta Alfred Wegener i Helmholtzovog centra za polarna i morska istraživanja (AWI), pokazuje da je ‘plastična’ poplava zahvatila sve predjele Arktika. Studija je objavljena u znanstvenom časopisu Nature Reviews Earth & Environment.

Arktik je pun mikro i nanoplastike

Ogromne količine plastike koje su se prenosile rijekama, zrakom i prometom, sada su stigle u Arktički ocean. Visoke koncentracije mikroplastike nalaze se u vodi, na morskom dnu, plažama, rijekama, ledu pa čak i snijegu. Plastika ne predstavlja samo teret za ekosustav, već značajno može pogoršati klimatske promjene. Između 19 i 23 milijuna tona plastičnog otpada na godišnjoj razini završi u oceanima, a do 2045. globalna proizvodnja plastike mogla bi se udvostručiti. Plastika se nakuplja u oceanima te postupno raspada na mikro i nanoplastiku koja lakoćom može ući u čovjekov krvožilni sustav. Gotovo svi morski organizmi u svim područjima svjetskih oceana, od planktona do kitova, dolaze u kontat s plastičnim otpadom i mikroplastikom.

“Za Arktik se obično pretpostavlja da je uglavnom netaknuta divljina”, kaže stručnjakinja s AWI-ja dr. Melanie Bergmann. “U našem pregledu, koji smo proveli zajedno s kolegama iz Norveške, Kanade i Nizozemske, pokazujemo da ova percepcija više ne odražava stvarnost. Naši najsjeverniji ekosustavi već su teško pogođeni klimatskim promjenama. To je sada dodatno pogoršano plastičnim zagađenjem koje će biti sve intenzivnije.”

Mikroplastika uništava ekosustav i životinje na Arktiku

Iako je Arktik rijetko naseljen, na svim mjestima, od plaža do morskog dna, pokazuje sličnu razinu plastičnog zagađenje kao i najgušće naseljena područja širom svijeta. Onečišćenju pridonose oceanske struje iz Atlantika i Sjevernog mora, kao i iz Pacifika kroz Beringov prolaz. Mikroplastika također dolazi putem rijeka iz Sibira, a nosi ju i vjetar. Ledene plohe s obale Sibira putuju do Framskog tjesnaca između Grenlanda i Svalbarda, gdje se tope i otpuštaju velike količine mikroplastike.

Lokalni izvori onečišćenja uključuju komunalni otpad, otpadne vode te plastični otpad s brodova, osobito ribarskih. Ribarske mreže i užad često čine velik udio plastičnog otpada u europskom dijelu Arktika. Jedna od plaža u Svalbardu sadrži otpad koji se sastoji od 100% plastike porijeklom iz ribarstva, tvrdi AWI studija. “Nažalost, postoji vrlo malo studija o učincima plastike na morske organizme u Arktiku“, objašnjava Bergmann. “No postoje dokazi da su posljedice slične onima u bolje proučenim regijama. I na Arktiku se mnoge životinje – polarni medvjedi, tuljani, sobovi i morske ptice, zapetljavaju u plastiku i umiru. I na Arktiku, nenamjerno progutana mikroplastika vjerojatno dovodi do smanjenog rasta i razmnožavanja, fiziološkog stresa i upala u tkivima morskih životinja, a ulazi čak i u krv ljudi.”

Znanstvenici dokazali prisutnost mikroplastike u ljudskoj krvi

Utjecaj na klimu je nesaglediv

Dostupni podaci o potencijalnim povratnim učincima između plastičnih ostataka i klimatskih promjena, ograničeni su. “Ovdje postoji velika potreba za daljnjim istraživanjem”, kaže stručnjak za AWI. “Inicijalne studije pokazuju da mikroplastika mijenja karakteristike morskog leda i snijega.” Tamne čestice mogu značiti da led upija više sunčeve svjetlosti i stoga se brže topi. Zauzvrat, zbog povratne sprege leda-albeda, može doći do intenzivnijeg globalnog zagrijavanja. Plastične čestice u atmosferi stvaraju kondenzacijske jezgre za oblake i kišu, što znači da bi mogle utjecati na vrijeme i dugoročno na klimu.

“Naša studija pokazuje da se razine plastičnog onečišćenja na Arktiku podudaraju s onima u drugim regijama diljem svijeta. To je u skladu s modelima i simulacijama koje predviđaju zonu akumulacije na Arktiku”, kaže Bergmann. “No posljedice bi mogle biti ozbiljnije. Kako klimatske promjene napreduju, Arktik se zagrijava tri puta brže od ostatka svijeta. Posljedično, plastična poplava pogađa ekosustave koji su već ozbiljno načeti.”

Kriosfera Zemlje smanjuje se za 87 000 kvadratnih kilometara godišnje

Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram

t.me/kozmoshr

Izvori:

Melanie Bergmann et al, Plastic pollution in the Arctic, Nature Reviews Earth & Environment (2022). DOI: 10.1038/s43017-022-00279-8

Alfred Wegener Institute, Helmholtz Centre for Polar and Marine Research. “The global ‘plastic flood’ reaches the Arctic: A new AWI-led study shows: there is now a concerning degree of plastic pollution in the Arctic Ocean.” ScienceDaily. ScienceDaily, 5 April 2022.

Anonymous (5. travnja 2022.), The global ‘plastic flood’ reaches the Arctic, Alfred Wegener Institute, Phys.org (pristup 8. travnja 2022.)

Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.