Dok se Nil i Amazona najčešće spominju kada govorimo o riječnim rekordima, jedna mnogo skromnija rijeka nosi možda najneobičniji naslov na svijetu. Finke, odnosno Larapinta, kako je poznaju australske starosjedilačke zajednice, smatra se jednim od najstarijih riječnih sustava na Zemlji.
Procjene govore da je aktivna već oko 350 do 400 milijuna godina. Paradoks je u tome što ta drevna rijeka ne teče stalno. Vodu nosi tek nekoliko puta godišnje, nakon obilnih kiša u sušnom unutrašnjem dijelu Australije.
Rijeka koja je starija od današnjeg krajolika
Finke izvire u gorju MacDonnell, u australskom Sjevernom teritoriju, a njezin se tok proteže približno 600 do 750 kilometara prema jezeru Eyre. Za razliku od velikih svjetskih rijeka koje stalno nose goleme količine vode, Finke je povremena rijeka. Veći dio godine njezino je korito suho ili isprekidano plitkim dijelovima, a pravi tok pojavljuje se tek nakon jakih kiša.
Upravo ta činjenica čini je neobičnom. Jedna od najstarijih rijeka na svijetu danas ne izgleda kao moćan vodeni sustav, nego kao trag goleme geološke prošlosti u krajoliku koji većinom ostaje suh. Njezina starost ne očituje se u količini vode, nego u duboko urezanom toku i dugoj povezanosti s reljefom središnje Australije.
U starosjedilačkoj predaji rijeka je povezana s Duginom zmijom, bićem koje je, prema toj priči, oblikovalo rijeku krećući se prema sjeveru od jezera Eyre. Za znanost, pak, Finke je vrijedan primjer riječnog sustava čiji se trag može pratiti kroz iznimno dugo geološko razdoblje.
Odrediti točnu starost rijeke mnogo je složenije nego odrediti starost stijene ili fosila. Rijeke nisu statični objekti. One mijenjaju tok, produbljuju korita, presijecaju reljef, nestaju s površine pa se ponovno aktiviraju. Zbog toga se njihova povijest rekonstruira neizravno.
Geolozi proučavaju okolni krajolik, planinske lance kroz koje rijeka prolazi, sedimente u riječnom koritu i oblike samog toka. Posebno su važni meandri, zavoji rijeke koji se kroz milijune godina mogu urezati u krajolik i otkriti koliko dugo voda oblikuje isti prostor.
No i uz takve tragove procjene ostaju široke. Kod vrlo starih riječnih sustava razlika između nekoliko desetaka milijuna godina nije neuobičajena. Zato se oko naslova najstarije rijeke na svijetu i dalje vodi rasprava, iako se Finke često izdvaja kao najjači kandidat.
New River i Meuse: stara korita, zbunjujuća imena
Finke nije jedina rijeka koja nosi priču o dubokoj geološkoj starosti. U Sjevernoj Americi najstarijom se često smatra New River, premda njezino ime sugerira upravo suprotno. Duga je oko 547 kilometara, izvire u području Blue Ridge Mountains u Sjevernoj Karolini, zatim prolazi kroz Virginiju i Zapadnu Virginiju, gdje se na kraju ulijeva u rijeku Kanawha.
Procjene njezine starosti znatno se razlikuju. Neki podaci smještaju je u raspon od oko 10 do čak 360 milijuna godina. Dodatnu zanimljivost donosi podatak da je tijekom 1970-ih u jednoj kampanji protiv izgradnje brane New River predstavljena kao “druga najstarija rijeka na svijetu”.
U Europi se kao najstarija rijeka često navodi Meuse. Njezin tok dug je oko 950 kilometara, počinje u Francuskoj, prolazi kroz Belgiju i Nizozemsku, a procjene starosti kreću se između 320 i 340 milijuna godina. Time Meuse ulazi u isti rijetki krug riječnih sustava čija povijest seže daleko prije oblikovanja mnogih današnjih krajolika.
Riječni rekordi nisu uvijek jednostavni kao što zvuče. Najduža rijeka, rijeka s najvećom količinom vode ili najstariji riječni sustav ne određuju se istom vrstom dokaza. Kod starosti je problem posebno težak jer se rijeke mijenjaju zajedno s kontinentima, klimom i reljefom.
Zato Finke, odnosno Larapinta, nije samo geografska zanimljivost. Ova rijeka pokazuje koliko dugo jedan riječni trag može opstati u krajoliku, čak i ondje gdje voda danas teče samo povremeno. Zasad ostaje jedan od najjačih kandidata za najstariju rijeku na svijetu, ali nova geološka istraživanja mogu dodatno promijeniti sliku o tome kada su se ti drevni tokovi doista oblikovali.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
