Tamna amazonska zemlja, poznata kao terra preta ili terras pretas de índio (TPI), u terenskom je pokusu u Brazilu znatno ubrzala rani rast dviju vrsta drveća. Kod vrste Handroanthus avellanedae promjer debla povećao se do 88 posto, a visina do 55 posto u odnosu na sadnice koje nisu dobile dodatak te zemlje.
Istraživanje provedeno u brazilskoj saveznoj državi Amazonas pokazuje da i male količine tamne amazonske zemlje mogu snažno utjecati na rast mladih stabala. Studija je objavljena u časopisu BMC Ecology and Evolution, a proveli su je istraživači iz Centra za nuklearnu energiju u poljoprivredi Sveučilišta u São Paulu, brazilske poljoprivredne istraživačke ustanove Embrapa i Nacionalnog instituta za istraživanje Amazonije.
U pokusu su pratili dvije vrste: Handroanthus avellanedae, drvo iz skupine ipe, i Schizolobium amazonicum, brzorastuću amazonsku vrstu. Obje se mogu koristiti u obnovi degradiranih područja, a Handroanthus avellanedae zanimljiv je i za održivo gospodarenje drvom.
Rezultati se odnose na prvih 180 dana života biljaka. Kod vrste Schizolobium amazonicum učinak je bio manji, ali i dalje mjerljiv: sadnice tretirane tamnom amazonskom zemljom bile su 20 posto više, a promjer debla bio im je 15 posto veći nego kod kontrolnih biljaka.
Presudan je bio život oko korijena
Na prvi pogled moglo bi se činiti da je riječ o zemlji bogatijoj hranjivim tvarima. No istraživači ističu da presudna razlika nije bila u samoj količini hranjivih tvari, nego u mikrobiološkom životu zemlje, osobito u gljivama.
Kod biljaka koje su dobile tamnu amazonsku zemlju promijenila se zajednica mikroorganizama oko korijena. Biljke su učinkovitije privlačile korisne mikroorganizme, dok se udio patogenih i oportunističkih organizama smanjio. Takva promjena stvara povoljnije uvjete za rast jer se organska tvar brže razgrađuje, a hranjive tvari postaju dostupnije biljci.
Tamna amazonska zemlja zato u ovom pokusu nije djelovala kao obično gnojivo. Ona je promijenila živi sustav oko korijena i pokrenula procese koji mladim stablima daju bolji početak.
Pokus bez gnojiva i herbicida
Sjeme dviju vrsta najprije je proklijalo u rasadniku Embrape u Itacoatiari, u brazilskoj saveznoj državi Amazonas. Dio biljaka rastao je uz dodatak tamne amazonske zemlje, a dio u kokosovim vlaknima. Nakon petnaest dana sadnice su premještene u pokusno polje u Manausu.
Biljke ondje nisu dobivale ni gnojivo ni herbicide. Rasle su samo uz kišnicu, a korov se uklanjao ručno. Nakon šest mjeseci sve su preživjele, ali razlike među skupinama bile su jasne.
Vrsta Handroanthus avellanedae pokazala je najsnažniju reakciju na dodatak tamne zemlje. Kod vrste Schizolobium amazonicum učinak je bio blaži, što istraživači povezuju s njezinom prirodnom prilagodljivošću degradiranim zemljištima. Takva vrsta za početni rast možda ne ovisi jednako snažno o dodatnoj pomoći mikroorganizama.
Zaštićena zemlja kao model za obnovu šuma
Tamna amazonska zemlja nastala je razgradnjom organske tvari i korištenjem vatre u zajednicama koje su u Amazoniji živjele prije dolaska Europljana. Slični procesi u nekim se područjima nastavljaju i danas.
Ta je zemlja zakonski zaštićena, pa istraživači naglašavaju da cilj nije njezino izravno korištenje u obnovi šuma. U pokusima se koriste male količine, uz službena odobrenja. Prava vrijednost istraživanja leži u razumijevanju onoga što ovu zemlju čini tako posebnom.
Ako se utvrdi koji mikroorganizmi i procesi najviše pomažu rastu biljaka, moguće ih je jednoga dana oponašati ili izdvojiti njihove korisne sastavnice. Laboratorij koji vodi Siu Mui Tsai na Sveučilištu u São Paulu tijekom više od dvadeset godina istraživanja izolirao je više od 200 mikroorganizama iz tamne amazonske zemlje. Sada se ispituje njihova uloga u obnovi osiromašenih i degradiranih zemljišta.
Objavljeni rezultati odnose se na prvih 180 dana, ali sam pokus trajao je tri godine. Istraživači sada analiziraju podatke iz cijelog razdoblja, koji bi trebali pokazati zadržava li se početna prednost i kasnije, kada mlada stabla uđu u zahtjevniju fazu razvoja.
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
Izvori i publikacija
Anderson Santos de Freitas et al, Boosting tree growth in the Amazon rainforest using Amazonian Dark Earths
DOI: 10.1186/s12862-026-02495-y
Časopis / izvor: BMC Ecology and Evolution (2026)
