Površina tijela lignje mnogo je bogatija osjetnim strukturama nego što se dosad znalo. Kartiranjem mladih jedinki vrste Doryteuthis pealeii istraživači su pronašli stanice s osjetljivim snopovima trepetljika na plaštu, perajama i drugim dijelovima tijela, uz već poznate nizove na glavi i krakovima.
Raspored tih stanica, opisan u časopisu Current Biology00955-3), upućuje na složen sustav za registriranje gibanja vode. Stanice se pojavljuju u gustim linijama, ali i u širim područjima koja ranije nisu bila izričito opisana kod lignji ni riba.
Tim Briana McDermotta sa Sveučilišta Case Western Reserve proučavao je mlade lignje koje slobodno plivaju nakon izlijeganja. Za snimanje cijelog tijela koristio je mikroskopiju svjetlosnim listom: tanak sloj laserske svjetlosti osvjetljava jednu ravninu uzorka, a niz takvih snimaka omogućuje trodimenzionalni prikaz.
Trepetljike različitih duljina
Istraživači su na plaštu, dijelu tijela koji okružuje unutarnje organe, razlikovali četiri područja s osjetnim stanicama. Gustoća stanica i duljina njihovih trepetljika mijenjale su se ovisno o položaju. Na rubovima peraja snopovi su bili gusto raspoređeni, dok ih je na bočnim površinama bilo manje.
Posebno su se razlikovali snopovi uz prednji rub plašta i oni na glavi. Na plaštu su trepetljike bile u prosjeku duge oko 2,8 mikrometara, a na glavi oko 14 mikrometara. U živih jedinki stršale su ravno u okolnu morsku vodu.
Zabilježene razlike mogle bi značiti da pojedina područja registriraju različite mehaničke podražaje. To je zasad tumačenje njihova položaja i građe; sama anatomska karta ne pokazuje kako svaki snop odgovara na sve moguće frekvencije gibanja vode.
Autori su pratili i živčane nastavke osjetnih stanica na plaštu. Oni se povezuju sa zvjezdastim ganglijem, skupinom živčanih stanica u tom dijelu tijela. Takva povezanost podupire zaključak da pronađene strukture pripadaju osjetnom sustavu.
Usporedba s ljudskim uhom ima granice
Osjetne stanice sa snopovima sitnih izdanaka postoje i u ljudskom unutarnjem uhu. Gibanje tekućine u pužnici pokreće te strukture, a stanice pretvaraju mehanički podražaj u signal koji se prenosi živčanim sustavom.
Sličnost je istraživačima zanimljiva jer oštećenje takvih snopova može biti povezano s gubitkom sluha. No strukture lignje i čovjeka nisu jednake. U lignje snop čini više trepetljika čija se građa oslanja na mikrotubule, dok ljudske osjetne stanice imaju drukčije izdanke, stereocilije, građene na osnovi aktina.
McDermott u priopćenju sveučilišta ističe mogućnost da lignje posluže kao model za proučavanje tih osjetnih struktura. Za takvu uporabu sada treba povezati detaljnu anatomsku kartu s mjerenjima reakcija na gibanje vode. Tek će se time moći provjeriti pretpostavka da različite duljine i rasporedi trepetljika omogućuju različitim dijelovima tijela registriranje posebnih podražaja.
