Mužjak kitopsine nazvan Milo tijekom višegodišnjeg satelitskog praćenja preplivao je više od 54.000 kilometara. Putovao je Meksičkim zaljevom, Karipskim morem i daleko u Atlantik, ali se redovito vraćao na sezonsko okupljalište uz poluotok Yucatán.
Istraživači povezani sa Sveučilištem Nova Southeastern i Zakladom Guy Harvey od 2017. pet su puta postavili odašiljač istoj životinji. U priopćenju sveučilišta od 18. rujna navode da su tako prikupili najdulji zapis kretanja jednog morskog psa. Ukupna zabilježena udaljenost premašuje 34.000 milja, odnosno približno 54.700 kilometara.
Milo je mužjak dug više od osam metara. Kitopsina, vrsta Rhincodon typus, najveća je današnja riba. Unatoč veličini, pojedinačne jedinke na otvorenom moru teško je dugo pratiti, a odašiljače s vremenom treba zamijeniti.
Pet odašiljača, jedna prepoznatljiva životinja
Prvi uređaj na Milu slao je podatke samo nekoliko tjedana dok je tim još usavršavao postupak označavanja. Novi odašiljači postavljeni su 2018., 2020., 2023. i u srpnju 2026.
Prikupljeni zapis obuhvaća nekoliko razdoblja praćenja. Navedena udaljenost nije jedno putovanje između dviju točaka niti znači da je isti odašiljač neprekinuto pratio životinju gotovo desetljeće.
Za ponovno prepoznavanje istraživači koriste i jedinstven raspored pjega te oblik leđne peraje. To im omogućuje provjeru identiteta kada se životinja vrati u područje u kojem je mogu ponovno označiti.
Milovi su putovi sezali istočno od Bermuda i prema sjeveru do atlantskih voda u visini Massachusettsa. U drugim je razdobljima dugo ostajao u manjim područjima. Za Mahmooda Shivjija, ravnatelja istraživačkog instituta Guy Harvey pri sveučilištu, takvi podaci pokazuju koliko raznovrsna staništa može koristiti ista jedinka.
Povratak uz Yucatán omogućuje dugotrajno praćenje
Kitopsine se ljeti okupljaju uz poluotok Yucatán radi hranjenja ribljim jajima i ličinkama pri površini mora. Njihov redoviti dolazak istraživačima omogućuje da pojedine životinje ponovno pronađu, umjesto da svaki novi odašiljač započne praćenje druge jedinke.
Tim je od 2017. na kitopsinama u regiji postavio ukupno 48 odašiljača pričvršćenih na peraju. Milo se među njima ističe ponovljenim označavanjem, koje povezuje udaljena putovanja s povratkom na isto sezonsko hranilište.
Takvi podaci mogu pomoći pri zaštiti vrste izložene prekomjernom ribolovu i sudarima s brodovima. Životinja koja prelazi velike udaljenosti ne ostaje unutar jednog zaštićenog područja ni jedne države. Nastavak praćenja treba pokazati koliko se Milovi putovi ponavljaju te jesu li obrasci zabilježeni kod njega prisutni i u drugih jedinki.
