Na samo 3,2 posto svjetskih ledenjaka otpada više od polovice ukupne ledenjačke mase izgubljene između 2000. i 2019. godine. To su ledenjaci čiji led dopire do jezera, mora ili plutajućih ledenih ploča. Nova globalna analiza pokazuje da taj dodir s vodom treba mnogo pažljivije uključiti u procjene budućeg gubitka leda.
Riječ je o malom udjelu po broju ledenjaka, ali ne i po njihovoj veličini. Zajedno zauzimaju više od polovice ukupne površine obuhvaćenih ledenjaka. Ipak, veličina ne objašnjava sve: ledenjaci koji završavaju u jezerima gubili su po jedinici površine oko 57 posto više leda od onih koji završavaju na kopnu, čak i nakon što su istraživači uzeli u obzir niz drugih razlika.
Tim predvođen Josephom Mallalieuom sa sveučilišta u Birminghamu i Leedsu u radu objavljenom u časopisu Nature Communications razvrstao je 216.502 ledenjaka prema okolišu na njihovu završetku. Analiza ne uključuje velike ledene pokrove Grenlanda i Antarktike, premda obuhvaća zasebne ledenjake u tim područjima.
Gdje ledenjak završava mijenja način na koji gubi led
Led na površini gubi masu topljenjem, ali na završetku ledenjaka koji ulazi u vodu djeluju i drugi procesi. S njegova čela mogu se odlamati veliki komadi leda, a voda može topiti dio koji se nalazi ispod površine. Povlačenje čela može promijeniti i brzinu kojom led iz unutrašnjosti dotječe prema njemu.
Kako bi usporedili te različite okolnosti, istraživači su povezali podatke o položaju ledenjaka s podacima o njihovoj geometriji, klimi, brzini gibanja i promjeni mase. Razlikovali su ledenjake koji završavaju na kopnu, u jezerima, u moru te one koji se nastavljaju u plutajuće ledene ploče.
U posljednje tri skupine ubraja se tek oko jedan od trideset ledenjaka. Iz njih se, međutim, godišnje gubilo približno 134 milijarde tona leda. Preostali ledenjaci, kojih je 96,8 posto, zajedno su činili nešto manje od polovice ukupnog gubitka.
Takva podjela otkriva razlike koje se lako izgube u globalnom prosjeku. Ledenjaci ne odgovaraju jednako na zagrijavanje, a isti porast temperature može imati različite posljedice ovisno o njihovu obliku, podlozi i kontaktu s vodom.
Zašto se izdvajaju jezera
U statističkoj usporedbi koja uzima u obzir klimu, debljinu i nagib leda te nadmorsku visinu, ledenjaci koji završavaju u jezerima gibali su se u prosjeku oko 10 posto brže od onih na kopnu. Za ledenjake koji završavaju u moru razlika je iznosila oko 44 posto.
Brže gibanje pritom ne znači automatski i veći gubitak mase po jedinici površine. Upravo su se u toj mjeri najviše izdvajali ledenjaci uz jezera. Njihov veći gubitak ostao je vidljiv i nakon što je analiza uzela u obzir temperaturu, oborine, površinu, nadmorsku visinu i druga obilježja ledenjaka.
Jezera mogu dovoditi toplinu do ledenog čela, potkopavati ga topljenjem i olakšavati odlamanje. Voda koja prodire pod led može smanjiti trenje s podlogom. Na gubitak mase utječe i oblik ledenjaka: oni uz jezera često su veći i imaju blaži nagib u donjem dijelu.
Istraživanje ne razdvaja do kraja doprinos svakog od tih procesa. Autori ističu da tek treba utvrditi koliko ubrzano nestajanje leda proizlazi iz svojstava samog jezera, a koliko iz geometrije ledenjaka. Za to su potrebna detaljnija mjerenja dubine i temperature vode te duljine dodira između jezera i leda.
Povlačenje može stvoriti novo jezero
Ledenjak tijekom povlačenja može prijeći iz jedne skupine u drugu. Na Arktiku se neki povlače iz mora na kopno, dok drugdje pred ledenim čelom nastaju nova jezera. Prema rezultatima analize, prvi bi prijelaz mogao usporiti gibanje leda, a drugi povećati gubitak mase.
To je dodatna poteškoća za modele koji procjenjuju koliko će leda ostati u budućnosti. Nije dovoljno samo zadati topliji zrak: treba pratiti i kako se mijenja okoliš ispred ledenjaka te hoće li povlačenjem doći u dodir s novom vodenom površinom.
Nova klasifikacija daje istraživačima podatke za takve izračune, od procjena porasta razine mora do raspoloživosti vode u planinskim područjima. Sljedeći je zadatak u modele uključiti konkretne procese na ledenom čelu, osobito ondje gdje se jezera šire usporedno s povlačenjem leda.
