Oko 13 posto Zemljina kopna izdvaja se kao posebno važno za zaštitu kopnenih kralježnjaka jer su ondje ugrožene vrste ili vrste ograničene rasprostranjenosti izložene snažnim pritiscima na opstanak. Nova analiza pokazuje i da približno trećina tih područja leži izvan dosad prepoznatih globalnih žarišta bioraznolikosti.
Tim Haritha Farooqa u radu objavljenom 16. listopada u časopisu One Earth usporedio je podatke za 33.604 vrste vodozemaca, ptica, sisavaca i gmazova. Njihova karta povezuje važnost pojedinog područja s konkretnim prijetnjama, kako bi se lakše odredilo gdje je zaštita najpotrebnija i što ondje ugrožava vrste.
Broj vrsta nije jedino mjerilo
Sam broj životinjskih vrsta ne pokazuje koliko je neko područje važno za njihovo očuvanje. Posebno su važna mjesta na kojima žive vrste koje se gotovo nigdje drugdje ne pojavljuju. Istraživači su zato veću težinu dali vrstama s malim arealom, odnosno područjem rasprostranjenosti, te onima s većim rizikom od izumiranja.
Kopno su podijelili na mrežu polja. U svakom su povezali podatke o vrstama s informacijama o pritiscima koji ih pogađaju. Takav pristup manje ovisi o tome gdje su povučene granice velikih zemljopisnih regija i omogućuje usporedbu različitih skupina životinja.
Stariji sustav globalnih žarišta velikim se dijelom oslanjao na endemične biljke i povijesni gubitak prirodne vegetacije. Novi okvir zasebno razmatra poljoprivredu, sječu šuma, urbanizaciju, prekomjerno iskorištavanje i lov, klimatske promjene, invazivne vrste te onečišćenje.
Različite skupine životinja, različita žarišta
Izdvojena područja najčešće se nalaze u tropima. No područja važna za zaštitu jedne skupine kralježnjaka ne moraju biti jednako važna za druge: čak 61 posto novih žarišta izdvojeno je zbog samo jedne od četiriju analiziranih skupina.
To znači da karta izrađena isključivo prema pticama, primjerice, ne mora dobro obuhvatiti potrebe vodozemaca ili gmazova. Razlikuju se i kombinacije prijetnji, pa učinkovita zaštita na jednom mjestu može zahtijevati ograničavanje lova, a na drugome smanjenje onečišćenja ili pritiska poljoprivrede.
Uključivanje različitih prijetnji također mijenja sliku. Prema priopćenju Međunarodnog instituta za primijenjenu analizu sustava, gotovo petina žarišta ostala bi neprepoznata kad bi se razmatrao samo gubitak staništa.
Prioriteti za zaštitu i za ljude koji ondje žive
Na područjima koja je analiza izdvojila živi više od trećine svjetskog stanovništva. Mjere zaštite stoga moraju uzeti u obzir lokalne zajednice i njihove potrebe, zajedno s vrstama i prijetnjama zbog kojih je određeni prostor prepoznat kao prioritet.
Karta zasad obuhvaća kopnene kralježnjake. Biljke, gljive i beskralježnjaci nisu uključeni, pa bi njihovo uključivanje moglo promijeniti odabir područja kojima treba dati prednost u zaštiti. Karta se može nadopunjavati kako budu dostupni bolji podaci o rasprostranjenosti vrsta i prijetnjama kojima su izložene.
