Iz perspektive Zemlje koja se nalazi u jednom od spiralnih krakova Mliječne staze, strukturu naše galaksije prilično je teško rekonstruirati.
S obzirom da ne znamo jačinu svjetlosti mnogih objekata u našoj galaksiji, gotovo je nemoguće izračunati njihovu udaljenost. Stoga nas ne treba čuditi da postoje ogromne strukture koje su nam ‘pred nosom’, a nismo ih još otkrili.
ESA-in svemirski teleskop Gaia
Novi skup ogromnih struktura sada je otkriven na vanjskim dijelovima diska Mliječne staze. Radi se o glomaznim, vrtećim filamentima nejasnog porijekla. Astronomi će provoditi dodatna istraživanja kako bi pokušali riješiti ovu zagonetku.
Do otkrića je došlo zahvaljujući ESA-inom svemirskom teleskopu Gaia, projektu mapiranja Mliječne staze u tri dimenzije s najvećom mogućom preciznošću.
Gaia kruži oko Sunca sa Zemljom, u kružnoj orbiti oko Lagrangove točke L2, gravitacijsko stabilnog prostora stvorenog interakcijama između Sunca i Zemlje. Gaia pažljivo proučava zvijezde u Mliječnoj stazi tijekom duljeg razdoblja, gledajući kako se položaj zvijezda mijenja u odnosu na udaljenije zvijezde. To nam daje paralaksu koja se može koristiti za izračunavanje udaljenosti do zvijezda.
Iako se to može raditi i odavde sa Zemlje, atmosferske pojave remete mjerenja. Sa svoje pozicije u svemiru, Gaia ipak ima veliku prednost. Od njezinog postavljanja 2013., podaci svemirskog teleskopa otkrili su brojne strukture i zvjezdane skupine o kojima inače ne bismo imali pojma.
Ogromne strukture na vanjskim dijelovima Mliječne staze
Nove strukture identificirao je tim predvođen astronomom Chervinom Laporteom sa Sveučilišta Barcelona u Španjolskoj, koristeći podatke iz prosinca prošle godine i preciznu paralaksu.
“Izvještavamo o otkriću više prethodno neotkrivenih filamenata u vanjskom disku”, napisali su istraživači u svom radu. “Neke od ovih struktura tumače se kao pobuđeni materijal vanjskog diska, potaknut udarima satelita. Oni trenutno prolaze kroz fazno miješanje. Zbog dugog vremenskog raspona u područjima vanjskog diska, ove strukture mogu ostati koherentne u konfiguracijskom prostoru tijekom nekoliko milijardi godina.”
https://kozmos.hr/astronomi-otkrili-najvece-vrtlozne-strukture-u-svemiru/
Proizvod interakcije Mliječne staze s njenim satelitskim galaksijama
Takve niti koje se okreću na rubovima galaksije nisu neočekivane. Prema simulacijama, interakcije između Mliječne staze i njenih satelitskih galaksija mogle bi proizvesti takve strukture. No, problem je što broj niti koje su pronašli Laporte i njegovi kolege, uvelike nadmašuje one koji se vide u simulacijama, što znači da moramo tražiti dodatno objašnjenje.
Postoji mogućnost da su filamenti ostaci plime spiralnih krakova koji su bili pobuđeni u različitim vremenima interakcije sa satelitima tj. galaktičkim fosilima. Druga mogućnost je da se radi o vrhovima izobličenja diska Mliječne staze do kojeg je došlo zbog sudara s drugim galaksijama. Mliječna staza ima povijest sudara s drugim galaksijama što je moglo uzrokovati poremećaje u galaktičkom disku.
Sljedeći korak bit će provođenje naknadnih promatranja kako bi se utvrdilo koji je od ovih scenarija najvjerojatniji. “Ova regija Mliječne staze slabo je istražena zbog svemirske prašine koja zaklanja većinu galaktičke središnje ravnine”, tvrdi Laporte.
“Prašina utječe na svjetlinu zvijezde, no njeno kretanje ostaje nepromijenjeno. Bili smo uzbuđeni kada smo vidjeli da su nam podaci Gaie pomogli otkriti filamentne strukture. Sada je izazov shvatiti što su to točno te strukture, kako su nastale, zašto ih ima u tako velikom broju i što nam mogu reći o Mliječnoj stazi, njezinom nastanku i razvoju.”
https://kozmos.hr/iza-mlijecnog-puta-postoji-ogromni-kozmicki-zid-evo-sto-trebate-znati-o-njemu/
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Izvori:
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
