Među brojnim zvijezdama i oblacima prašine u smjeru središnjeg dijela Mliječne staze astronomi su pronašli malen, blijed zvjezdani skup koji je dosad izmicao opažanjima. Nazvali su ga Rubin-GC1, a njegovo gibanje upućuje na mogućnost da je nekoć pripadao drugoj galaksiji.
Objekt je otkriven u ranim podacima opservatorija Vera C. Rubin u Čileu. Prema sadašnjim procjenama udaljen je oko 31 kiloparsek od Sunca, odnosno približno 101 tisuću svjetlosnih godina. Autori ga smatraju vjerojatnim kuglastim skupom: zbijenom skupinom starih zvijezda povezanih vlastitom gravitacijom.
Aashay Pai sa Sveučilišta u Chicagu, William Cerny s Yalea i suradnici opisali su nalaz u radu prihvaćenom za The Astrophysical Journal Letters. Za provjeru pretpostavke da potječe iz patuljaste galaksije Strijelac još nedostaje ključno mjerenje brzine.
Skup zaklonjen zvijezdama i prašinom
Rubin-GC1 nalazi se u zviježđu Zmijonosca. To područje nije prazna pozadina na kojoj bi se svaka nakupina zvijezda lako uočila. U istom smjeru vide se mnogobrojne zvijezde naše galaksije, dok međuzvjezdana prašina prigušuje i mijenja boju svjetlosti udaljenijih objekata.
Istraživači ga nisu prepoznali samo kao lijepu mrlju na fotografiji. U katalogu zvijezda tražili su statistički značajne nakupine čije se boje i sjajevi mogu uklopiti u zajedničku populaciju. Zatim su provjeravali raspored zvijezda, svojstva mogućih članica i utjecaj prašine na izmjerenu svjetlost.
Podaci potječu iz drugog pregleda ranih Rubinovih podataka, oznake DP2. Otkrivanje takvih objekata već u početnom materijalu pokazuje koliko duboka snimanja mogu nadopuniti poznati popis pratilaca i zvjezdanih skupova Mliječne staze. To još nije konačan rezultat čitavog dugoročnog pregleda neba.
Star približno devet milijardi godina
Usporedba opaženih zvijezda s modelima njihova razvoja daje starost od približno devet milijardi godina. Otkriven je novi objekt u katalogu, ali zvijezde koje ga čine nisu nedavno nastale.
Skup je i vrlo malen. Polovica njegove svjetlosti dolazi iz područja čiji je polumjer oko pet parseka, odnosno šesnaest svjetlosnih godina. Taj podatak nije puni promjer sustava: slabije zastupljene članice mogu se nalaziti i dalje od središta.
Kompaktnost i svojstva zvjezdane populacije podupiru tumačenje da je riječ o kuglastom skupu. Ipak, za potpuniju sliku potrebni su spektri zvijezda. Njima se mogu provjeriti njihov kemijski sastav, međusobna povezanost i gibanje, umjesto oslanjanja samo na položaje, boje i sjaj.
U ranim Rubinovim podacima pronađen je i Aquarius IV, mnogo udaljeniji blijedi sustav koji bi mogao biti patuljasta galaksija. Rubin-GC1 proširuje taj popis drugim tipom objekta: malim, zbijenim skupom starih zvijezda.
Je li ga Mliječna staza preuzela od Strijelca?
Položaj skupa i njegova vlastita gibanja, izmjerena uz pomoć podataka misije Gaia, uklapaju se u moguću vezu sa zvjezdanim tokom patuljaste galaksije Strijelac. Mliječna staza gravitacijom razara tu galaksiju, ostavljajući izdužene tokove zvijezda duž njezine putanje.
Takvi ostaci omogućuju rekonstrukciju prošlih međudjelovanja galaksija. Sličan pristup koristi i istraživanje zvjezdanih tokova izvan Mliječne staze, gdje raspored i gibanje zvijezda otkrivaju gravitacijsko okruženje.
Za Rubin-GC1 moguća veza sa Strijelcem zasad se oslanja na nepotpun opis gibanja. Nedostaje radijalna brzina, odnosno brzina približavanja nama ili udaljavanja od nas. Spektroskopsko mjerenje te komponente omogućilo bi pouzdaniju provjeru njegove putanje i pokazalo je li skup doista ostatak galaksije koju je Mliječna staza postupno rastavila.
