Bljesak gama-zračenja GRB 260310A nije se isticao snagom početnog gama-signala, ali svjetlost koja je stigla nakon njega bila je iznimno sjajna. U rendgenskom, vidljivom i radijskom području njegov se naknadni sjaj svrstao među približno jedan posto najsjajnijih takvih opaženih događaja.
Nova analiza nudi mogući razlog za taj nesrazmjer: glavni dio mlaza vrlo brzih čestica nije bio usmjeren ravno prema nama. Ako eksploziju gledamo malo sa strane, početni gama-bljesak može izgledati slabije nego što bismo očekivali prema energiji koja se poslije otkriva u njegovu okruženju.
Yu-Han Yang, Roberto Ricci, Eleonora Troja i suradnici takav scenarij ispituju u radu objavljenom u časopisu The Astrophysical Journal Letters. Model dobro povezuje nekoliko ključnih obilježja događaja, premda nijedan od razmotrenih uobičajenih modela ne opisuje sva opažanja kroz cijeli elektromagnetski spektar.
Sjaj koji je rastao nakon početnog bljeska
GRB 260310A zabilježen je 10. ožujka 2026. Pripada dugim bljeskovima gama-zračenja, a povezan je i sa supernovom SN 2026fgk. Takvi događaji omogućuju proučavanje eksplozije masivne zvijezde i mlaza koji kroz njezino okruženje izbacuje materijal brzinom bliskom brzini svjetlosti.
Početni bljesak i naknadni sjaj nastaju u različitim uvjetima. Kratak, visokoenergetski signal prati rad središnjeg izvora i brzi mlaz. Naknadni sjaj razvija se dok izbačeni materijal udara u okolnu tvar, usporava i predaje joj energiju. Promjene njegova sjaja otkrivaju što se događa izvan samog mjesta eksplozije.
U ovom je slučaju svjetlost u vidljivom području rasla razmjerno postupno i dosegnula vrhunac otprilike dva i pol sata nakon bljeska. Takav razvoj važan je trag. Promatraču koji je izvan glavne osi mlaza najenergičniji dio isprva može biti slabo vidljiv. Kako se mlaz usporava, njegovo zračenje postaje vidljivo iz šireg raspona smjerova.
Prividni sjaj ovisi i o udaljenosti, energiji, raspodjeli materijala te okolnom plinu. Autori promatraju strukturirani mlaz, u kojem energija i brzina nisu jednake u svim smjerovima, kako bi povezali početni signal s kasnijim opažanjima.
Dva udarna vala ostavljaju različite tragove
Analiza uključuje i razliku između prednjeg i povratnog udarnog vala. Prednji val prodire u okolni plin. Povratni se, u odnosu na izbačeni materijal, širi natrag kroz sam mlaz. Naziv ne znači da se cijeli mlaz okreće i vraća prema zvijezdi.
Njihovo zračenje može prevladavati u različitim dijelovima spektra. U tumačenju ovog događaja povratni udarni val važan je za radijsko i vidljivo zračenje, dok prednji objašnjava rendgensku komponentu. Povezivanje tih podataka omogućuje strožu provjeru modela nego praćenje sjaja u samo jednom području.
GRB 260310A već je bio predmet istraživanja Faradayeve rotacije, kojim se ispituje magnetizirani plin. Nova analiza bavi se drugim pitanjem: geometrijom mlaza i razvojem njegova naknadnog sjaja. Mjerenje polarizacije i usporedba sjaja na različitim valnim duljinama pružaju različite podatke o istoj eksploziji.
Kasniji rendgenski porast još traži objašnjenje
Jednostavna slika ipak nije dovoljna. Rendgenski sjaj ponovno se pojačao približno dvadeset do trideset dana nakon bljeska. Autori razmatraju složeniju građu mlaza i mogućnost dodatnog dovoda energije, ali podaci zasad ne izdvajaju potpuno objašnjenje svih njegovih faza.
Različita ponašanja, od ovog događaja do neuobičajeno dugih gama-bljeskova, pokazuju zašto jedna izmjerena veličina nije dovoljna za opis eksplozije. Za GRB 260310A najkorisnija će biti provjera može li detaljniji model istodobno reproducirati rani porast, snažno radijsko zračenje i kasno rendgensko pojačanje.
