Göbekli Tepe ponovno je u središtu velike tvrdnje: možda ne čuva samo tragove jednog od najstarijih poznatih ritualnih kompleksa, nego i zapis o nebu kakvo su ljudi promatrali prije gotovo 13.000 godina. Prema interpretaciji objavljenoj u časopisu Time and Mind, simboli na kamenim stupovima mogli bi predstavljati drevni kalendar i sjećanje na mogući udar fragmenata kometa.
To je privlačna, ali i sporna priča. Hipoteza o kozmičkom događaju na početku mlađeg drijasa nema jednoglasnu potporu među stručnjacima, pa nalaze treba čitati kao smjelu interpretaciju arheoloških simbola, a ne kao dokaz da je komet doista promijenio tijek ljudske civilizacije.
Stupovi koji možda broje dane
Göbekli Tepe u južnoj Turskoj star je oko 12.000 godina i već desetljećima mijenja sliku o ranim zajednicama lovaca i sakupljača. Kompleks monumentalnih kamenih stupova nastao je prije keramike, velikih gradova i pisane povijesti, a njegovi reljefi životinja i apstraktnih znakova i dalje otvaraju više pitanja nego što daju odgovora.
Martin Sweatman sa Sveučilišta u Edinburghu tvrdi da dio tih znakova ima astronomsko značenje. U njegovoj analizi, V-oblici uklesani na jednom od stupova mogli bi označavati pojedine dane. Zbrojeni zajedno, daju sustav od 365 dana, podijeljen na 12 lunarnih mjeseci i 11 dodatnih dana.
Ako je ta interpretacija točna, Göbekli Tepe bi mogao sadržavati jedan od najstarijih poznatih lunisolarnih kalendara, sustav koji prati i Mjesečeve mijene i Sunčev godišnji ciklus. U toj slici, poseban znak oko vrata pticolikog lika tumači se kao ljetni solsticij, odnosno najvažnija točka godišnjeg ritma.
Kalendar, komet i mlađi drijas
Najdramatičniji dio rada nije sam kalendar, nego tvrdnja da su simboli možda povezani s kozmičkom katastrofom oko 10.850. godine prije naše ere. Prema toj hipotezi, roj fragmenata kometa pogodio je Zemlju ili eksplodirao u atmosferi, što se povezuje s naglim zahlađenjem poznatim kao mlađi drijas.
Na drugom stupu, autor vidi prikaz Tauridskog meteorskog roja koji se kreće kroz područja neba povezana sa zviježđima Vodenjaka i Riba. Upravo se Tauridi često spominju u scenarijima prema kojima se Zemlja povremeno susreće s ostatcima većeg kometnog tijela.
Šira rasprava o mogućem udaru kometa prije 12.800 godina ostaje jedna od najkontroverznijih tema na dodiru geologije, arheologije i astronomije. Dio istraživača u uzorcima iz tog razdoblja vidi tragove udara ili zračnih eksplozija, dok drugi smatraju da postoje uvjerljivija objašnjenja, od vulkanizma do promjena u oceanskoj i atmosferskoj cirkulaciji.
Velika tvrdnja koja još traži čvršći oslonac
U priopćenju Sveučilišta u Edinburghu, Sweatman navodi da su stanovnici Göbekli Tepea vjerojatno bili pažljivi promatrači neba. Prema njegovu tumačenju, traumatičan događaj mogao je potaknuti novu religijsku praksu, širu društvenu organizaciju i razvoj poljoprivrede kao odgovor na hladniju klimu.
To je snažna ideja jer povezuje nebo, strah, gradnju monumentalnih struktura i početke složenijih društava. No upravo zato zahtijeva oprez. Arheološki simboli rijetko imaju jednoznačno značenje, a čitanje nebeskih karata u prapovijesnim reljefima uvijek nosi rizik da suvremeni istraživač u znakove upiše više reda nego što ga je izvorno bilo.
Sam Göbekli Tepe nesumnjivo ostaje izniman lokalitet. Stariji je od Stonehengea i egipatskih piramida za tisuće godina, a njegova složena arhitektura pokazuje da su prapovijesne zajednice mogle organizirati velike projekte mnogo ranije nego što se nekad pretpostavljalo. U tom smislu, i bez kometa, riječ je o mjestu koje mijenja razumijevanje ranih društava. Ranije interpretacije lokaliteta već su ga postavile među najzanimljivija prapovijesna nalazišta na Zemlji.
Simboli nisu dokaz kozmičke katastrofe
Tumačenje stupova kao kalendara i zapisa o udaru kometa oslanja se na niz pretpostavki. Najvažnija je da su životinje, V-znakovi i drugi reljefi doista imali precizna astronomska značenja. Za to zasad ne postoji neovisan i izravan dokaz. Čak i kada bi se potvrdilo da su graditelji Göbekli Tepea pratili Sunce, Mjesec i godišnja doba, iz toga ne slijedi da su zabilježili udar kometa niti da je takav događaj potaknuo razvoj poljoprivrede.
Rad Martina Sweatmana zato treba gledati kao ambicioznu interpretaciju, a ne kao konačno objašnjenje lokaliteta. Göbekli Tepe već je sam po sebi dovoljno važan jer pokazuje da su zajednice lovaca i sakupljača prije 12.000 godina mogle okupiti ljude, organizirati gradnju i oblikovati monumentalni ritualni prostor. Ostaje pitanje jesu li u kamenu doista ostavili i sustav za praćenje neba. Za odgovor će trebati usporedbe s drugim nalazištima i čvršći arheološki dokazi od samog podudaranja simbola s današnjim zviježđima.