Prstenovi pronađeni na Kreti i u kontinentalnoj Grčkoj čuvaju trag metala koji nije nastao u zemaljskim rudama. Analiza 91 željeznog predmeta iz brončanog i ranog željeznog doba izdvojila je 13 prstenova s neuobičajeno mnogo nikla, što je snažan pokazatelj da je željezo u njima potjecalo iz meteorita.
Autori studije, Matthieu Gounelle iz pariškog Muséum national d’Histoire naturelle i arheologinja Eleni Mantzourani sa Sveučilišta u Ateni, procjenjuju da je devet prstenova vrlo vjerojatno izrađeno od meteoritnog željeza, jedan je nalaz također vjerojatan, a za tri su potrebne dodatne analize. Rezultati su objavljeni u časopisu Journal of Archaeological Science.
Nikal je ukazao na izvor metala
Istraživači su pregledali predmete s 33 arheološka lokaliteta, koji se čuvaju u 19 muzeja. Kemijski sastav mjerili su prijenosnim uređajem za rendgensku fluorescentnu analizu (XRF), metodom koja ne oštećuje predmete.
Većina analiziranih predmeta nije sadržavala značajne količine nikla. Takav je sastav u skladu sa željezom dobivenim iz zemaljskih ruda, taljenjem koje se u Egeji počelo širiti tek pred kraj brončanog doba. Trinaest predmeta izdvojilo se po povišenom udjelu nikla, a svi su bili prstenovi ili njihovi dijelovi.
Željezni meteoriti prirodno sadrže mnogo nikla. Zbog toga je taj element koristan trag pri razlikovanju meteoritnog željeza od metala dobivenog iz ruda. Sam nikal nije dovoljan za apsolutnu potvrdu podrijetla svakog pojedinog predmeta, pa su autori rezultate tumačili zajedno s vrstom predmeta, njegovim izgledom i arheološkim kontekstom.
Nakit kakav je pripadao najvišim slojevima
Većina prstenova imala je široku ravnu pločicu za urezivanje motiva, kakva se povezuje s pečatnim prstenjem. Neki su bili složeni od više materijala: željezo s niklom kombinirano je sa zlatom, srebrom ili broncom.
Osim jednog primjerka iz svetišta Anemospilija na Kreti, svi prstenovi s povišenim udjelom nikla pronađeni su u bogato opremljenim kružnim i komornim grobnicama. U istim su se grobnicama nalazile zlatne posude, jantarni nakit i pečati od različitih vrsta kamena. Takav raspored nalaza ne govori samo o vrijednosti materijala, nego i o ljudima koji su ga mogli posjedovati.
Zato autori smatraju da je meteoritno željezo u minojskoj i mikenskoj Grčkoj bilo povezano s društvenim položajem. Prstenje je moglo služiti kao oznaka moći ili pripadnosti povlaštenom sloju, iako se iz samih nalaza ne može utvrditi tko ga je točno nosio.
Istraživači Egipat navode kao mogući izvor sirovine
Meteoritno željezo bilo je rijetko u Egeji. Na Kreti i grčkom kopnu meteorite je teže pronaći nego u suhim pustinjskim područjima, gdje se bolje očuvaju na površini. Zbog toga istraživači razmatraju mogućnost da je dio sirovine u Grčku stigao trgovačkim putovima iz Egipta.
To zasad nije dokaz određene trgovačke rute. Riječ je o hipotezi koja se oslanja na poznate veze između egejskih središta i Egipta te na činjenicu da je Egipat već pružio druge primjere prestižnih predmeta od meteoritnog željeza, uključujući bodež iz grobnice faraona Tutankamona.
Rijetki nakit nestaje nakon 12. stoljeća prije nove ere
U analiziranom skupu nema prstenova s kemijskim pokazateljima meteoritnog željeza iz razdoblja nakon 12. stoljeća prije nove ere. Taj se nestanak vremenski podudara s velikim političkim i gospodarskim promjenama u istočnom Sredozemlju te s propadanjem mikenskih palača.
Autori ne mogu utvrditi je li tome presudno pridonio prekid trgovačkih veza ili je prstenje jednostavno izašlo iz mode. Obje su mogućnosti u skladu s podacima, a ograničen broj sačuvanih predmeta ne dopušta precizniji zaključak.
Istraživanje ipak mijenja sliku o tome kako su Minojci i Mikenjani koristili željezo prije nego što je njegova proizvodnja iz ruda postala uobičajena. U njihovim se grobnicama nije našao samo rijedak metal, nego i pažljivo izrađen nakit koji je, prema svemu sudeći, imao posebno mjesto u društvu brončanodobne Egeje.
