Prstenje pronađeno na Kreti, Peloponezu i drugim nalazištima u Grčkoj vjerojatno je izrađeno od željeza koje je stiglo iz meteorita. Na to upućuje kemijska analiza 91 željeznog predmeta s 33 arheološka lokaliteta iz brončanog doba.
Među analiziranim predmetima 13 ih je imalo povišen udio nikla, a svi su bili prstenovi ili njihovi dijelovi. Istraživači smatraju da je većina tih predmeta vrlo vjerojatno izrađena od meteoritnog željeza. Tri nalaza zasad nije moguće pouzdano svrstati u tu skupinu.
Rezultate su objavili Matthieu Gounelle iz Muséum national d’Histoire naturelle u Parizu i arheologinja Eleni Mantzourani sa Sveučilišta u Ateni. Njihov je rad objavljen u časopisu Journal of Archaeological Science.
Nikal je otkrio neobičan izvor željeza
Istraživači su predmete analizirali prijenosnim uređajem za rendgensku fluorescentnu analizu (XRF), metodom koja omogućuje određivanje kemijskog sastava bez oštećivanja nalaza. U većini predmeta nikal nije bio posebno zastupljen, što je očekivano za željezo dobiveno iz ruda. Trinaest predmeta izdvojilo se po znatno većem udjelu tog elementa.
Nikal je važan trag jer se u željeznim meteoritima pojavljuje u prirodno povišenim koncentracijama. Ipak, njegova sama prisutnost nije dovoljna za konačan zaključak. Autori su usporedili i druge značajke sastava te ih suprotstavili onome što se zna o željezu dobivenom taljenjem ruda u brončanom dobu.
Bronca je tada bila glavni materijal za oružje i alat, dok je željezo bilo rijetko. Željezo iz meteorita bilo je još neobičnije. Sličan je primjer bodež pronađen u grobnici faraona Tutankamona, ali novi nalazi pokazuju da se meteoritno željezo u Egeji nije koristilo samo za oružje ili obredne predmete.
Prstenje iz grobnica najvišeg sloja društva
Svi predmeti s povišenim udjelom nikla bili su prstenovi ili dijelovi prstenova. Većina je imala ravnu, ukrašenu pločicu tipičnu za pečatno prstenje, a neki su kombinirali više materijala, primjerice željezo, zlato, srebro i broncu.
Osim jednog prstena iz svetišta Anemospilija na Kreti, svi su pronađeni u bogato opremljenim kružnim ili komornim grobnicama. Uz njih su se nalazile zlatne posude, jantarni nakit i pečati od ukrasnog kamenja. Takav kontekst govori da nije riječ o običnim predmetima za svakodnevnu uporabu, nego o nakitu koji je pripadao najvišim slojevima društva.
Minojska civilizacija razvijala se ponajprije na Kreti i okolnim otocima, dok se mikenska kultura proširila Peloponezom i kontinentalnom Grčkom. Kretsku arhitekturu tog razdoblja dobro dočarava i nalaz 4000 godina stare palače, o kojem je Kozmos već pisao.
Je li materijal stigao iz Egipta?
Meteoritno željezo nije bilo lako nabaviti na području Egeja. Meteorite je lakše pronaći i očuvati u suhim pustinjskim krajevima nego na Kreti i grčkom kopnu, pa autori razmatraju mogućnost da je dio sirovine stigao iz Egipta.
To nije dokaz o određenoj trgovačkoj ruti, nego hipoteza koja se uklapa u tadašnje veze između egejskih središta i Egipta. Rijetki materijali i luksuzni predmeti već su se kretali između udaljenih palača i grobnica, pa autori mogućnost dolaska sirovine iz Egipta smatraju jednom od realnih opcija. Osnovnu razliku između meteorita, meteoroida i meteora objašnjava Kozmosov vodič kroz te pojmove.
Rijetki trag nestaje nakon brončanog doba
U analiziranom skupu nema prstenova s povišenim udjelom nikla iz razdoblja nakon 12. stoljeća prije nove ere. To se podudara s vremenom velikih poremećaja u istočnom Sredozemlju i propasti mikenskih palača.
Autori zato razmatraju dvije mogućnosti: trgovačke veze kojima je stizao rijedak materijal mogle su se raspasti, a prstenje od meteoritnog željeza moglo je jednostavno izaći iz mode. Ograničeni broj nalaza ipak ne dopušta čvrst zaključak o tome kada je ta praksa doista prestala.
Studija ne može pokazati kako su ljudi brončanodobne Krete i Grčke objašnjavali podrijetlo neobičnog metala. Pokazuje, međutim, da su ga prepoznali kao rijedak materijal i ugradili u nakit koji je nosio društveno značenje. Daljnje analize željeznih predmeta iz istočnog Sredozemlja trebale bi pokazati koliko je takva uporaba bila raširena.
