Dva nedostajuća sveska jednog od najvažnijih matematičkih djela antičkog svijeta pronađena su ne u Grčkoj, već u stoljećima starom arapskom rukopisu pohranjenom u knjižnicama Sveučilišta Leiden u Nizozemskoj. Ovi su tekstovi, koje je napisao slavni grčki matematičar Apolonije iz Perge, stoljećima smatrani izgubljenima—sve do sada.
Apolonije je ostavio dubok trag u matematici istražujući konike—oblika koji danas definiraju putanje planeta, leće u optici i mnoge druge ključne pojave u znanosti. Njegovo najpoznatije djelo, Konike, donijelo je revolucionarne pojmove poput elipse, hiperbole i parabole.
Znanstvenici su znali da je Konike izvorno sadržavao osam svezaka, ali su do renesanse preživjela samo prva četiri. Sudbina ostalih ostala je nepoznata—sve do sada. Nedavno su knjige pet i sedam identificirane u arapskom rukopisu iz 17. stoljeća, koji je bio dio kolekcije orijentalista Jacoba Goliusa.
Kako su islamski učenjaci očuvali grčko znanje
Tijekom islamskog zlatnog doba, učenjaci su marljivo prevodili i nadograđivali grčke matematičke spise, omogućujući njihovo očuvanje i prijenos u Europu.
Rukopis u kojem su pronađeni Apolonijevi tekstovi pažljivo je oslikan i ispisan elegantnom kaligrafijom, što potvrđuje visoku razinu poštovanja koju su srednjovjekovni prepisivači gajili prema znanju.
Otkrivanje ovih rukopisa otvara pitanje: koliko još važnih znanstvenih djela leži neotkriveno u arhivima diljem svijeta?
Kako se digitalizacija ubrzava, a istraživači dobivaju pristup drevnim tekstovima, moguće je da nas tek čekaju otkrića koja bi mogla promijeniti naše razumijevanje povijesti znanosti.
