Znanstvenici istražuju porijeklo života na Zemlji i otkrivaju iznenađujuće informacije o povijesti vode na našem planetu. Nedavna otkrića ukazuju na to da voda koju svakodnevno konzumiramo može biti mnogo starija nego što smo prethodno vjerovali, čak i starija od Sunca. Promatranjem stanja vode unutar našeg Sunčevog sustava, astronomi su otkrili vezu s vodom u “interstelarnom mediju” – prostoru između zvijezda. Znanstvenici su proučavali mladu zvijezdu zvanu V883 Orionis, smještenu otprilike 1.305 svjetlosnih godina od Zemlje. Njihova analiza otkrila je da voda prisutna u ranoj fazi solarnog sustava zvijezde sadrži identične kemijske oznake kao voda u našem vlastitom Sunčevom sustavu, unatoč tome što je stara milijardama godina.
Voda prvo
Kao rezultat njihova istraživanja, znanstvenici tvrde da je voda unutar našeg Sunčevog sustava nastala mnogo prije Sunca, koje se procjenjuje da ima 4.6 milijarde godina. Studiju su suautorirali Merel van ‘t Hoff s University of Michigan, a objavljena je u časopisu Nature. Tim istraživača objavio je priopćenje u kojem naglašava da “ovo otkriće sugerira da je voda u našem Sunčevom sustavu nastala mnogo ranije nego što se ranije smatralo, prije formiranja Sunca, planeta i kometa”.
Drugi planetarni sustavi
Kako je objasnila van ‘t Hoff: “Prethodna istraživanja već su potvrdila postojanje vodenog leda unutar interstelarnog medija. Međutim, naša otkrića ukazuju na to da se ova voda izravno integrirala u naš Sunčev sustav tijekom njegove rane faze formiranja. Ovo otkriće je značajno jer sugerira da su i drugi planetarni sustavi možda također akumulirali značajne količine vode.” Studija je koristila Atacama Large Millimeter/submillimeter Array (ALMA) lociran u Čileu, a posebno se usredotočila na “liniju snijega” – područje oko mladih, razvijajućih zvijezda gdje se voda pretvara u led.
Teleskopi kao alat
Teleskopi se koriste za promatranje svjetlosti koja dolazi iz oblaka u dubokom svemiru. Nedavna istraživanja ukazuju da je omjer vodika u vodi u tim područjima izrazito sličan onome u našem Sunčevom sustavu. Kako navodi Europska južna opservatorija ALMA: “Astronomi mogu koristiti ovu svjetlost za proučavanje kemijskih i fizičkih uvjeta u molekularnim oblacima – gusto naseljenim područjima plina i prašine gdje se rađaju nove zvijezde. Iako su ta područja svemira tamna i nevidljiva u vidljivom svjetlu, zrače sjajno u milimetarskom i submilimetarskom dijelu elektromagnetskog spektra.”
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram –t.me/kozmoshr
