Uzorci koje je donijela japanska misija Hayabusa2 pokazuju da je matično tijelo asteroida imalo vodu u tekućem obliku više od milijardu godina.
Asteroid Ryugu, promjera oko 900 metara, jedan je od najdetaljnije istraženih objekata u Sunčevu sustavu zahvaljujući japanskoj misiji Hayabusa2. Analiza uzoraka koje je letjelica donijela na Zemlju otkrila je iznenađujuće podatke: njegovo matično tijelo sadržavalo je tekuću vodu tijekom iznimno dugog razdoblja. Ovi rezultati mijenjaju dosadašnje pretpostavke o ranoj povijesti Sunčeva sustava i uvjetima u kojima su nastajali planeti.
Ryugu ima oblik blago spljoštene kugle s izraženim ekvatorijalnim pojasom i građen je pretežno od sitnih kamenčića, uz prisutnost većih blokova stijena. Japanska svemirska agencija JAXA poslala je sondu Hayabusa2 kako bi prikupila uzorke s površine i ispod nje. Ranija istraživanja već su potvrdila prisutnost organskih spojeva, a najnovija analiza donijela je dodatne dokaze o složenoj geološkoj povijesti ovog asteroida.
Radioaktivni tragovi kao dokaz prisutnosti vode
Najnovije istraživanje koristilo je omjer radioaktivnih elemenata lutecija (Lu) i hafnija (Hf), koji se često primjenjuju kao “geološki sat”. Rezultati pokazuju da je lutecij ispran iz stijena, a najvjerojatniji uzrok tog procesa bila je voda.
“Očekivali smo da će kemijski zapis Ryugua nalikovati određenim meteoritima koje smo već proučavali na Zemlji, ali rezultati su bili potpuno drukčiji”, izjavio je izvanredni profesor Tsuyoshi Iizuka s Odsjeka za znanost o Zemlji i planetima na Sveučilištu u Tokiju. “Nakon što smo isključili druge mogućnosti, zaključili smo da je Lu–Hf sustav poremetio kasni protok fluida.”
Prema njegovim riječima, najvjerojatniji okidač bio je udar većeg objekta u matično tijelo Ryugua, koji je izazvao pucanje stijena i otapanje leda u unutrašnjim slojevima. Na taj je način tekuća voda mogla prodirati kroz strukturu asteroida, a isti je udar vjerojatno uzrokovao i kasniji raspad matičnog tijela na manje fragmente, među kojima je i Ryugu.
Poveznice s Bennuom i obitelji Polana
Nedavna istraživanja dodatno su povezala Ryugu s asteroidom Bennu, koji je istražila NASA-ina misija OSIRIS-REx. Oba objekta pokazuju brojne sličnosti, a znanstvenici ih dovode u vezu s asteroidom Polana (jer je otkriven u Puli) i drugim članovima iste obitelji. Pretpostavlja se da su nekoć svi činili jedinstveno veliko tijelo bogato vodom.
“Ryugu je sačuvao netaknut zapis aktivnosti vode, što znači da su tekućine prodirale kroz njegove stijene puno kasnije nego što smo očekivali”, dodao je Iizuka. “To mijenja naše shvaćanje dugoročnog opstanka vode u asteroidima. Voda se zadržala puno duže nego što smo mislili.”
Rezultati istraživanja Ryugua i Bennua pružaju jedinstven uvid u rane faze Sunčeva sustava. Premda njihova matična tijela više ne postoje, sačuvali su dragocjene informacije o uvjetima u kojima su nastajali planeti.
“Ideja da su objekti poput Ryugua mogli zadržati led tako dugo iznimno je značajna”, rekao je Iizuka. “To sugerira da su građevni blokovi Zemlje možda bili puno bogatiji vodom nego što smo zamišljali. To nas prisiljava da ponovno razmotrimo početne uvjete u kojima se razvijao Zemljin vodeni sustav. Još je prerano za konačne zaključke, ali ova otkrića otvaraju put istraživanjima kako i kada je naš planet postao pogodan za život.”
Ivan je novinar i autor koji piše o znanosti, svemiru i povijesti. Gostuje kao stručni sugovornik na Science Discovery i History Channelu te piše za Večernji list. Osnivač je Kozmos.hr, prvog hrvatskog portala posvećenog popularizaciji znanosti.
