Udaljeni egzoplanet GJ 1252b koji kruži oko M patuljaste zvijezde, uopće ne posjeduje atmosferu. Ovo otkriće nažalost dramatično sužava opseg planeta na kojima bismo mogli tražiti život.
GJ 1252b mijenja perspektivu potrage za životom u svemiru
Planet GJ 1252b koji kruži oko M patuljka, najčešće vrste zvijezde u svemiru, nema atmosferu, mjenjajući time cijelu znanstvenu perspektivu potrage za životom u svemiru. Rad u kojem je otkriće opisano objavljen je u znanstvenom časopisu Astrophysical Journal Letters.
Budući da su M patuljci tako česta pojava u svemiru, to znači da mnogi planeti koji kruže oko te vrste zvijezda možda također nemaju atmosferu. Pored toga, M patuljaste zvijezde obično izbacuju više baklji i imaju veću aktivnosti od Sunca, dodatno smanjujući vjerojatnost da bi bliski planeti mogli održavati vlastitu atmosferu.
Nedostatak atmosfere implicira da su šanse za razvoj životnih oblika na takvim planetima gotovo ravne nuli. U našem bližem kozmičkom susjedstvu postoji oko 5.000 M patuljaka, no nažalost, čini se da većina njih vjerojatno ne podržava život.
Na egzoplanetu otkriven do sad najteži element
Gubitak atmosfere na GJ 1252b
GJ 1252b obilazi svoju zvijezdu otprilike dva puta tijekom jednog zemaljskog dana, nešto je veći od Zemlje te bliži svojoj zvijezdi nego što je to naš planet. Iz tih je razloga planet iznimno vruć i negostoljubiv. “Pritisak zračenja zvijezde ogroman je i dovoljan da anulira atmosferu planeta”, navodi koautorica istraživanja Michelle Hill, astrofizičarka s Sveučilišta Kalifornija, Riverside.
Astronomi su utvrdili da GJ 1252b nema atmosferu tako što su izmjerili njegovo infracrveno zračenje jer je vidljiva svjetlost planeta bila zaklonjena tijekom sekundarne pomrčine. Do sekundarne pomrčine dolazi kada se planet nađe iza svoje zvijezde, blokirajući refleksiju svjetlosti. Zračenje je pokazalo da planet sadrži visoke temperature, do čak 1227,78 °C, što je dovoljno za taljenje mnogih metala. Ova značajka, zajedno s niskim površinskim tlakom ukazuje na činjenicu da planet vjerojatno ne posjeduje atmosferu.
S druge strane, Zemlja također gubi dio svoje atmosferu u svemir zbog djelovanja Sunca, no vulkanske erupcije, kao i drugi procesi kruženja ugljika, čine ovaj gubitak gotovo neprimjetnim. Ipak, kada se planet nađe bliže svojoj zvijezdi, on više nije u stanju obnavljati atmosferu. Primjer toga u našem Sunčevom sustavu jest Merkur. Merkurova atmosfera iznimno je niska, a sastoji se od atoma koji su otrgnuti s površine zahvaljujući djelovanju Sunca. Zbog velike topline, Merkurova atmosfera tijekom vremena postaje sve tanja.
James Webb promatrat će slične planete
GJ 1252b u lošoj je poziciji jer čak i kad bi imao 700 puta više ugljika nego Zemlja, i dalje ne bi bio u stanju zadržati atmosferu. “Planet bi mogao imati 700 puta više ugljika nego što ga ima Zemlja, a još uvijek ne bi imao atmosferu. U početku bi se atmosfera akumulirala, ali potom bi se vrlo brzo suzila i erodirala”, objašnjava Stephen Kane, koautor istraživanja i astrofizičar na UCR-u.
“Moguće je da bi stanje u kojem se nalazi ovaj planet, moglo biti loš znak čak i za planete koji su udaljeniji od ove vrste zvijezda”, dodaje Hill. “U istraživanju toga pomoći će nam svemirski teleskop James Webb koji će promatrati slične planete.” Utješna vijest je to što i dalje postoji oko 1.000 zvijezda sličnih Suncu u bližem kozmičkom susjedstvu čiji bi planet mogli biti nastanjivi. “Ako je planet dovoljno udaljen od M patuljka, potencijalno bi mogao zadržati atmosferu. Još ne možemo zaključiti da se svi stjenoviti planeti oko ovih zvijezda reduciraju na Merkurovu sudbinu. Ostajem optimist.”, zaključio je Hill.
Webb uočio egzoplanet s neobičnom atmosferom
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram
Ja sam Matija Klarić.
Student sam Ekonomskog fakulteta, a u slobodno se vrijeme bavim volonterstvom te istraživanjem, čitanjem i pisanjem o mojim omiljenim temama; svemiru, astronomiji, astrofizici i tehnologiji.
