Zemlja i okoliš

Sitni kristali otkrili tragove planina veličine Himalaje na Antarktici

Zrnca cirkona iz morskih sedimenata upućuju na to da su se pri nastanku Gondvane na Antarktici uzdizali golemi planinski lanci. Njihova je erozija možda utjecala i na život u oceanima.

Snijegom prekriveni vrhovi masiva Vinson na Antarktici iz zraka

Prije nego što je led prekrio Antarktiku, na tom su se kontinentu uzdizale planine razmjera današnje Himalaje. Na njihove su tragove geolozi naišli u morskim sedimentima uz rub kontinenta. Sićušna zrnca minerala cirkona sačuvala su podatke o tome kada su se planine izdignule i pod kakvim su tlakom nastale stijene duboko pod njima.

Planinski lanci nastali su tijekom oblikovanja Gondvane, superkontinenta koji se okupljao prije otprilike 650 do 450 milijuna godina. Sudari kopnenih masa zadebljali su koru i izdigli planine. Erozija je poslije odnijela njihove vrhove, a duboki dijelovi nekadašnjih lanaca danas leže pod antarktičkim ledom.

Kako su zrnca cirkona otkrila nestale planine

Bei Chen i Ian H. Campbell analizirali su 1.712 zrnaca cirkona iz sedimenata prikupljenih bušenjem morskog dna uz rub Antarktike. Zrnca su potjecala iz stijena koje su se trošile na kopnu. Budući da je cirkon otporan na trošenje, u sedimentu može sačuvati tragove stijene iz koje je potekao i dugo nakon što se ona raspala.

Omjer urana i olova otkriva starost zrnca jer se uran poznatom brzinom raspada u olovo. Kemijski sastav cirkona pomaže geolozima da odrede i uvjete u kojima je nastao. Dio antarktičkih zrnaca nosi obilježja visokog tlaka kakav vlada duboko u zadebljanoj kori ispod velikih planinskih lanaca. Njihova se starost podudara s razdobljem u kojem se Gondvana sastavljala.

U radu objavljenom u časopisu Earth and Planetary Science Letters autori zaključuju da je Antarktika upravo tada prošla kroz najintenzivnija razdoblja nastanka planina u svojoj poznatoj geološkoj povijesti. Usporedba s Himalajom temelji se na tragovima iz dubine nekadašnje kore. Iz tih se zrnaca ne može odrediti visina pojedinih vrhova.

Što je erozija planina mogla promijeniti u oceanima?

Dok su se planine trošile, rijeke su u more nosile sediment i hranjive tvari, među njima fosfate. U naslagama se mogao zatrpati i dio organskog ugljika. Kad se taj ugljik zadrži u sedimentu, manje ga se razgradi u reakcijama koje troše kisik. Autori smatraju da je dugotrajna erozija Gondvaninih planina tako mogla pridonijeti porastu količine kisika u atmosferi i oceanima.

Procijenjeno razdoblje erozije preklapa se s kambrijskom eksplozijom, kada je naglo porasla raznolikost životinja. Australsko nacionalno sveučilište ističe da su se veliki planinski lanci na Antarktici izdizali u kasnijim fazama nastanka Gondvane. Njihova je erozija mogla produljiti dotok hranjivih tvari u more. Koliko je taj dotok pridonio širenju životinjskog svijeta, iz analize cirkona još se ne može utvrditi.


Ivan Petričević

O autoru

Ivan Petričević autor je te osnivač i urednik portala Kozmos.hr i Curiosmos.com. Piše o znanosti, svemiru, arheologiji, tehnologiji i povijesti, a tekstove objavljuje i u Večernjem listu. Njegov je cilj približiti znanstvena otkrića široj publici.

Izvori i znanstvena publikacija

Earth and Planetary Science Letters

Teme
  • Antarktika
  • Cirkon
  • Geologija
  • Gondvana

Neovisno novinarstvo

Podrži Kozmos bez oglasa

Članstvo pomaže financirati neovisne priče o znanosti, svemiru i tehnologiji.

Podrži Kozmos

Kozmos bez oglasa

Podrži neovisne priče o svemiru, znanosti i tehnologiji.

Članstvo pomaže održati Kozmos.hr i može uključivati dodatne sadržaje na Buy Me a Coffee, dok članci na Kozmos.hr-u ostaju javno dostupni.

Postani član Bez oglasa. Više znanosti. Više Kozmosa.hr.