Moguće je da su ledeni oblaci stvorili efekt staklenika koji je klimu na Marsu održavao toplom.
Mars je suh i hladan planet. Međutim, prije milijardi godina bilo je rijeka i jezera, iako planet prima tri puta manje sunčeve svjetlosti od Zemlje. Pa kako je Marsova klima bila dovoljno topla da održi vodu tekućom?
Autori nove studije – znanstvenici sa Sveučilišta u Chicagu i Laboratorija za mlazni pogon na Kalifornijskom tehnološkom institutu – vjeruju da je Mars u davnim vremenima održavao toplu i suhu klimu zahvaljujući posebnim ledenim oblacima koji su stvarali efekt staklenika.
Za ideju o učinku posebnih oblaka prvi put smo čuli još 2013. godine, ali od tada je napuštena. Prema voditelju studije, planetarnom znanstveniku Edwinu Kyteu, hipoteza se temeljila na svojstvima atmosfere svojstvenim Zemlji, ali na Marsu vrijede različita pravila.
https://kozmos.hr/studija-otkriva-kako-vanzemaljski-zivot-vjerojatno-postoji-ispod-povrsine-marsa/
Atmosfera Marsa po fizikalnim i kemijskim svojstvima nije slična zemaljskoj. Razlikuje se u nižem tlaku (1/170 atmosferskog tlaka Zemlje ili jednako pokazateljima na nadmorskoj visini od oko 35 km). Više od 95% sastava čini ugljični dioksid, a kisik samo 0,145%.
Unatoč tankoći Marsovske atmosfere i neprikladnim vremenskim uvjetima za ljude, klima planeta najbliža je Zemljinoj u usporedbi s ostalim planetima Sunčevog sustava. Ako je sada prosječna temperatura na Marsu -63 ℃, tada bi, prema znanstvenicima, u ranim fazama evolucije atmosfera mogla biti gušća, a klima topla i vlažna.
Znanstvenici su se ponovno prihvatili posla koristeći globalni 3D model Marsa. Otkrili su da su prethodne studije ignorirale prisutnost ledenih pokrova. Ako bi ledeni pokrov zauzimao veći dio površine, to bi pridonijelo stvaranju vlage povoljne za nisko ležeće oblake. Oni ne podižu temperaturu planeta, a mogu čak pridonijeti njegovom hlađenju, jer reflektiraju sunčevu svijetlost.
Međutim, u prisustvu ledenih pokrivača samo u određenim dijelovima planeta poput polova, vlažnost zraka značajno se smanjuje. U takvim uvjetima nastaje visok sloj oblaka. Na Marsu se kruženje vode, prema modelu, odvijalo drugačije. Ulazeći u atmosferu, voda se tamo zadržavala dugo – oko godinu dana. To su idealni uvjeti za oblake na visokoj nadmorskoj visini.
Prema istraživačima, NASA-in najnoviji rover na Marsu trebao bi moći odgovoriti na više pitanja. Vjerojatno će se koristiti za testiranje ove teorije rekonstrukcijom atmosferskog tlaka na Crvenom planetu kakav je bio prije milijardi godina.
Ova studija može riješiti jednu od najvećih zagonetki u vezi drevne klime na Marsu, ali još uvijek ne znamo kako je Crveni planet izgubio svu vodu. Razumijevanje svega ovoga moglo bi astronomima pomoći da lociraju druge potencijalno nastanjive svjetove u budućnosti.
Štoviše, pomoći će znanstvenicima shvatiti kako se srušila klimatska stabilnost Marsa, što će im dati ideje o tome kako se Zemljina klima može promijeniti u budućnosti. Za sada je naš planet u relativnoj stabilnosti, ali sve bi se to moglo promijeniti u dalekoj budućnosti.
Pridružite se raspravi u našoj Telegram grupi. KOZMOS Telegram-t.me/kozmoshr
Izvori:
• Kite, E., Steele, L., Mischna, M., & Richardson, M. (2021, May 04). Warm early Mars surface enabled by high-altitude water ice clouds.
• Lerner, L. (n.d.). Icy clouds could have kept early Mars warm enough for rivers and Lakes, study finds.
