Nova znanstvena studija sugerira da bi crne rupe i tamna tvar, dva od najvećih misterija svemira, mogli imati korijene u razdoblju koje je prethodilo Velikom prasku. Prema teoriji koja sve više dobiva na pažnji, svemir nije započeo Velikim praskom, već je prošao kroz cikluse kontrakcije i ekspanzije, što otvara potpuno nove perspektive o prirodi svemira. Tradicionalna kozmologija tvrdi da je svemir započeo kao singularitet, nakon čega je uslijedila kratka, ali izuzetno brza faza širenja poznata kao inflacija. No, nova teorija, poznata kao “ciklička kozmologija“, predlaže da je svemir prošao kroz fazu skupljanja prije nego što je ušao u fazu širenja, koju danas promatramo. Prema ovoj teoriji, Veliki prasak nije bio stvarni početak svemira, već trenutak prijelaza iz faze skupljanja u fazu širenja.
Prema ovoj teoriji, tijekom faze skupljanja, svemir se smanjio na veličinu koja je bila otprilike 50 redova veličine manja od današnjeg svemira. U trenutku prijelaza iz skupljanja u širenje, kada je gustoća materije bila izuzetno visoka, mogle su se formirati male crne rupe iz kvantnih fluktuacija u gustoći materije. Ove crne rupe mogle bi činiti tamnu tvar, misterioznu supstancu koja predstavlja oko 80% sve materije u svemiru.
Crne rupe i tamna tvar
Tamna tvar ostaje jedan od najvećih znanstvenih misterija. Promatranja kretanja zvijezda unutar galaksija i kozmičke mikrovalne pozadine — zračenja koje je ostalo kao posljedica Velikog praska — ukazuju na to da tamna tvar ne reflektira, apsorbira niti emitira svjetlost, što ju čini izuzetno teško uočljivom. Unatoč njenoj prisutnosti u svemiru, znanstvenici još uvijek nisu sigurni od čega je zapravo sastavljena.
Nova studija, objavljena u časopisu Journal of Cosmology and Astroparticle Physics, predlaže da su primordijalne crne rupe, nastale iz fluktuacija gustoće tijekom posljednje faze kontrakcije svemira, moguće komponente tamne tvari. Ako je ova teorija točna, tada bi gravitacijski valovi stvoreni tijekom procesa formiranja tih crnih rupa mogli biti detektirani budućim opservatorijima za gravitacijske valove, što bi pružilo ključne dokaze u prilog ovoj hipotezi.
Gravitacijski valovi
Kako bi testirali svoje hipoteze, istraživači planiraju koristiti novu generaciju opservatorija za gravitacijske valove, poput Laser Interferometer Space Antenna (LISA) i Einstein teleskop. Znanstvenici su izračunali svojstva gravitacijskih valova koje bi mogle generirati te primordijalne crne rupe i vjeruju da bi ih ovi opservatoriji mogli detektirati. Ako uspiju, to bi moglo potvrditi da su primordijalne crne rupe zaista dio tamne tvari. Ipak, očekuje se da će proći više od desetljeća prije nego što ovi opservatoriji postanu operativni.
“Ovaj rad je važan jer nudi prirodno objašnjenje za nastanak malih crnih rupa koje bi mogle činiti tamnu tvar, i to u okviru koji se ne temelji na uobičajenim teorijama inflacije,” izjavio je Patrick Peter, direktor istraživanja u Francuskom nacionalnom centru za znanstvena istraživanja (CNRS). “Ovo istraživanje otvara nove mogućnosti za detekciju ovih tajanstvenih objekata, što bi moglo pružiti dublje uvide u strukturu i evoluciju svemira.”
Ako se rezultati ove studije pokažu točnima, mogli bismo biti na pragu nove ere u razumijevanju svemira, što bi moglo radikalno promijeniti naše shvaćanje njegovog nastanka i evolucije. Dok čekamo razvoj tehnologije koja će omogućiti testiranje ovih hipoteza, znanstvena zajednica će nastaviti istraživati ove intrigantne teorije koje bi mogle otkriti tajne skrivene u najranijim trenucima svemira.
Pozdrav svima! Hvala što čitate Kozmos.hr! Ja sam Ivan i dugi niz godina pišem o svermiu, astronomiji, znanosti, povijesti i arheologiji, a imao sam priliku sudjelovati i u dokumentarcima Science Discovery-ja te History Channel-a.
